Prednost odvojenom prikupljanju otpada i recikliranju

HGK
Cilj je povećati odvojeno prikupljanje otpada na razinu od 60%

„HGK je odgovorno pristupila realizaciji mjeri jačanja tržišta otpada namijenjenog recikliranju iz Odluke o implementaciji Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017. do 2022. godine kako bi se potaknulo učinkovito iskorištavanje sekundarne sirovine te postigla optimizacija gospodarenja otpadom, uz potreban konsenzus dionika“, istaknula je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac na okruglom stolu „Jačanje tržišta otpada namijenjenog recikliranju – revitaliziranje Burze otpada“ održanom 2. svibnja u HGK, organiziranog u sklopu Europskog zelenog tjedna.

Govoreći o Akcijskom planu za kružno gospodarstvo i jačanju tržišta sekundarnih sirovina EU, zastupnik RH u Europskom parlamentu Davor Škrlec najavio je mogućnost pomicanja za Hrvatsku zadanih rokova za postizanje ciljeva kod prikupljanja otpada za pet godina do 2040. godine. „Planom se potiče smanjivanje upotrebe tehničke obrade otpada spaljivanjem i odlaganjem otpada, a prednost će imati prihvatljiviji dizajn proizvoda, odvojeno prikupljanje otpada i recikliranje. Inovativna rješenja i dizajn proizvoda na način da je njegovo korištenje usklađeno s kružnom ekonomijom, prepoznavat će se i financijski poticati u cilju zaštite okoliša“, kazao je Škrlec.

„Planom se u tom vremenskom razdoblju želi povećati odvojeno prikupljanje otpada na razinu od 60%, dok bi 40% bio miješani komunalni otpad te je osobito potrebno  smanjiti biorazgradivi otpad u komunalnom otpadu. Trenutno se u Hrvatskoj 77% komunalnog otpada odlaže na deponije, a rok je do 2035. godine svesti odlaganje otpada na 10%“, istaknula je Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom, planove, programe i informacijski sustav Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

„Inače u 2016. u Hrvatskoj je prikupljeno 1,6 milijuna tona otpada ili 392 kilograma po stanovniku. Stopa oporabe komunalnog otpada varira po županijama od 13% do 43%, a prosječno iznosi u RH 21%“, navela je Radović Josić te istaknula posebnu važnost jačeg prikupljanja biorazgradivog otpada, kojeg je i lakše prikupljati, a kojeg se oporabljuje tek 11%.

„U razmatranju uspostave burze otpada od posebne je važnosti uključivanje svih dionika u proces razgovora te odlučivanja o modelu burze koje gospodarstvo želi. Od važnosti je i izrada minimalnih tehnoloških zahtjeva koje mora udovoljavati određena kategorija otpada kako bi bila pogodna za recikliranje“, istaknula je Dijana Varlec, viši stručni savjetnik u Sektoru za energetiku i zaštitu okoliša HGK.

Predsjednik Udruženja industrije plastike i gume HGK i direktor tvrtke Stražaplastika Josip Grilec istaknuo je važnim definirati podzakonskim aktima te razdvojiti ono što je otpad, a što sekundarna sirovina. „Potrebno je što prije doći do statusa sekundarne sirovine. Burza kao registar ponude sirovine koja nema poznatog kupca je poželjna, ali i ne kao mjesto aukcija i povećanja cijene sirovine“.

Đurđica Požgaj, viša stručna savjetnica u Odjelu za otpad Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, veliki potencijal vidi u građevinskom otpadu, a Sonja Polonijo, savjetnica za razvoj u Eko-Murvici istaknula je problem komunalnih tvrtki kod prikupljanja te sortiranja osobito miješane plastike. „Zainteresirani smo za odvajanje i sortiranje, ali potrebno nas je i educirati“, rekla je Polonijo.

Željko Teufel iz tvrtke CE-ZA-R smatra da je tržište uspostavilo komunikaciju. „Tko ima vrijedan otpad pronaći će kupca. Potrebno je uspostaviti sustav dolaska do sekundarne sirovine uz postavljenje tehnoloških normi te određivanja kvalitete te sirovine. Važno je naglasiti kako nije dobro nametanje zakonskih obvezi koje bi bili dodatni administrativni trošak za tvrtke, kao što je obveza objave na burzi, već je potrebno aktivno raditi na povezivanju svih dionika u sustavu, komunalnih tvrtki i privatnog sektora, bez kojeg nema recikliranja“, istaknuo je Teufel.