U ŽK Sisak održan okrugli stol Osobe s invaliditetom – aktivni članovi zajednice


Objavljeno: 28. 04. 2017. , Ažurirano: 16. 05. 2017.


U sklopu višednevnog programa 14 dana za 14 godina, kojim Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije od 3. do 16. svibnja obilježava 14. obljetnicu svog postojanja i rada, u Županijskoj komori Sisak je 10. svibnja održana edukativna javna tribina Osobe s invaliditetom – aktivni članovi zajednice koja se provodi u sklopu programa Mogućnosti, a ne ograničenja, financiranog bespovratnim sredstvima iz natječaja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Naglasak tribine, koju je moderirala Daša Poredoš Lavor, bio je na zapošljavanju osoba s invaliditetom. Poredoš Lavor istaknula je da osobe s invaliditetom u svoju radnu sredinu donose pozitivu, entuzijazam, pouzdanost i predanost poslu. Kao primjer dobre prakse prikazala je i kratki film o društvenom poduzetništvu, Hedona – čokolateriji koja zapošljava upravo osobe s invaliditetom.

OSI SMŽ_2.JPG

O rezultatima zapošljavanja osoba s invaliditetom na području Sisačko-moslavačke županije govorila je Željka Petrić Vagner, stručna savjetnica za zapošljavanje Područnog ureda Sisak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U nastavku su predstavljeni primjeri dobre prakse zapošljavanja osoba s invaliditetom s područja županije, Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak, Opća bolnica dr. Ivo Pedišić te udruga Građanska inicijativa Moj grad Sisak.

Svoj rad predstavili su gosti iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Sanja Mršić Jurina, Željko Skelin te Irena Palaić. Rad Centra za profesionalnu rehabilitaciju predstavile su Natalija Vičević i Jasna Gašparović. 

Prema podacima pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak, osnovanim Centrima za profesionalnu rehabilitaciju zabilježen je porast zaposlenih osoba s invaliditetom. Iako se posljednjih godina bilježi trend povećanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaposlene su tek 2.853 osobe, što je premalo s obzirom na više od 250 000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi, od kojih posao aktivno traži tek 7.204 koliko ih je evidentirano na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

OSI SMŽ_3.JPG

U udruzi osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije smatraju da sustav socijalne skrbi ne podupire zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naime, osobna invalidnina trebala bi se gledati kao materijalna naknada s osnove invaliditeta, dok ju u socijali gledaju uz prihode osobe. Dakle, ako osoba s invaliditetom želi raditi, mora se odreći svoje osobne invalidnine iako njegov invaliditet ostaje i po zaposlenju. I dok jedno Ministarstvo aktivnim mjerama zapošljavanja potiče osobe s invaliditetom, drugo Ministarstvo ih čini pasivnima. Tu se pojavljuje također problem Jedinstvenog tijela vještačenja i birokracije. Dok rade, osobe s invaliditetom zamrznu primanje osobne invalidnine, a proces vraćanja osobne invalidnine nakon isteka posla je zbog neučinkovitosti dugotrajan, a zabilježeni su slučajevi gdje su osobe s invaliditetom poslane na nova vještačenja te postupak traje znatno duže od preporučena tri mjeseca.

Što se tiče kvotnog zapošljavanja, prema podatcima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz prosinca 2016. godine, u Hrvatskoj je bilo 8.720 tvrtki obveznika kvotnog zapošljavanja. Naime, Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 44/14 i 02/15) obveznik ispunjenja kvote je svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, s time da se kvota određuje u iznosu od tri posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. Podatci nisu u korist osoba s invaliditetom jer prema njima samo ih je nešto malo više od tisuću koji ispunjavaju kvotnu obavezu, dok ih više od četiri tisuće uplaćuje novčanu naknadu zbog neispunjavanja kvota. Dužni su mjesečno, prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 30 posto minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti kako bi ispunio kvotu. Novčana naknada za 2016. godinu iznosila je 936 kuna.

Također, poražavajuća je činjenica da samo tri Ministarstva ispunjavaju uvjete kvotnog zapošljavanja dok ostali plaćaju naknadu. Dakle, niti tijela državne uprave ne pridržavaju se propisa, poručuju iz Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije, dodajući da bi upravo država kao poslodavac trebala služiti kao pozitivan primjer.