Izvor: Pixabay

Povećana vrijednost robne razmjene EU


Objavljeno: 15. 12. 2017. , Ažurirano: 18. 12. 2017.


Podaci o vrijednosti robnog izvoza i uvoza Europske unije dugoročno pokazuju znatnu ovisnost kretanja vrijednosti robne razmjene od cijene sirove nafte na globalnom tržištu.

Naime, kako se mijenjala cijena sirove nafte, tako su znatno padale ili rasle vrijednosti izvoza i uvoza. Pri tome je utjecaj na kretanje vrijednosti izvoza bio nešto manji jer izvoz sirove nafte i njezinih derivata čini oko 4% ukupne vrijednosti izvoza EU, dok istodobno ovi proizvodi u uvozu sudjeluju s približno 12%.

Prema podacima o robnoj razmjeni EU za prvih deset mjeseci ove godine, u kojima je prosječna cijena sirove nafte na godišnjoj razini povećana za približno 20%, ukupan uvoz energenata povećan je za 30,5% što je najviše utjecalo na ukupan rast vrijednosti uvoza od 9,0%. Izvoz energenata je istodobno povećan za 35,0% što je također znatno, ali ipak u manjoj mjeri, utjecalo na rast vrijednosti izvoza od 8,9%. Drugi važan čimbenik povećanja robne razmjene bila su povoljna kretanja u svjetskom gospodarstvu uslijed kojih bi globalni rast trebao ubrzati sa prošlogodišnjih 3,2% na 3,6%, ali i stabilan rast Europske unije koji bi trebao ubrzati s prošlogodišnjih 1,9% na 2,3%. Rast BDP-a naravno podrazumijeva i rast ukupne potražnje, a povećana potražnja dovodi i do rasta globalne robne razmjene. Stoga i podaci o robnoj razmjeni EU za deset mjeseci pokazuju povećani izvoz svih glavnih grupa proizvoda, ali i rast izvoza prema svih deset najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera EU. Gotovo identično povećanje vrijednosti izvoza i uvoza zadržalo je iznos vanjskotrgovinskog suficita EU na razini prošlogodišnjeg, odnosno zabilježen je tek neznatan pad sa 5,3 na 5,2 milijarde eura.

Eurostat objavljuje i podatke o kretanju izvoza i uvoza po članicama. Prema tim podacima Hrvatska je u prvih deset mjeseci bila među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog robnog izvoza. Točnije veći ili isti rast zabilježile su samo Bugarska, Litva i Finska. Međutim, Hrvatska je bila i među deset članica kod kojih je najviše povećana vrijednost uvoza, tako da se našla u grupi od samo četiri članice koje su povećale iznos svog robnog deficita u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje (Finska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Hrvatska).