Izvor: Pixabay

Potvrda nastavka uspješne fiskalne konsolidacije


Objavljeno: 20. 04. 2018. , Ažurirano: 20. 04. 2018.


Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavlja dio redovitoga fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se dvaput godišnje (u travnju i listopadu). Predstavljeno travanjsko izvješće potvrđuje najave Ministarstva financija o vrlo uspješnim kretanjima u području uklanjanja proračunskog manjka, što ima pozitivan odraz i na kretanje javnog duga zemlje.

Prema tom izvješću, deficit konsolidirane opće države smanjen je u 2016. godini na 3275 milijuna kuna, odnosno na 0,9% BDP-a, da bi u 2017. godini prvi put od osamostaljenja bio zabilježen proračunski višak u iznosu od 2754 milijuna kuna ili 0,8% BDP-a. U odnosu na listopadsku notifikaciju, deficit države za razdoblje od 2014. do 2016. minimalno je revidiran te je bio za 476 milijuna kuna veći u 2015. ili 0,06% BDP-a, za 120 milijuna kuna veći u 2016. ili 0,01% BDP-a, dok u 2014. nije bilo promjene. Osim toga, u obuhvat opće države u travnju 2018. uključena su i dva javna poduzeća koja nisu prošla na testu tržišnosti u tri uzastopne godine.

Travanjskom je notifikacijom dug opće države u 2017. godini utvrđen u visini od 283,3 milijarde kuna ili 78,0% BDP-a, što je 1,6 milijardi kuna više nego u prethodnoj godini, ali je zbog rasta BDP-a njegov udio u BDP-u smanjen za 2,6 postotnih bodova. Određen je utjecaj na takva kretanja imala i statistička korekcija podataka u smislu konsolidacije na razini instrumenta dužničkih vrijednosnih papira, što je rezultiralo smanjenjem razine duga u cijeloj seriji podataka. Konsolidacija je dovela do smanjenja EDP duga na dan 31. prosinca 2017. za 2,01% BDP-a, a u četiri notifikacijske godine prosječni je utjecaj na smanjenje EDP duga bio 1,89% BDP-a.           

Predstavljeni podaci potvrđuju već znanu činjenicu da je Hrvatska prošle godine uradila osjetan iskorak u fiskalnoj konsolidaciji koji je bio veći od prvotno planiranog. To je dijelom rezultat povoljnih unutarnjih i vanjskih okolnosti, ponajprije nastavka gospodarskog rasta poduprtog porastom domaće potrošnje i inozemne potražnje, pa su pri izuzetno uspješnoj turističkoj sezoni, povećanju zaposlenosti i plaća porasli prihodi od poreza i doprinosa, što je otvorilo prostor za ostvarivanje boljeg fiskalnog salda. Uz to, nastavak ekspanzivne monetarne politike i povijesno niskih kamatnih stopa uz povoljna međuvalutarna kretanja omogućio je niže troškove zaduživanja uz znatno smanjenje kamatnih rashoda. U takvim je okolnostima zabilježen prvi proračunski suficit te treću godinu zaredom primarni proračunski višak, ovaj put od rekordnih 3,7% BDP-a. Na ostvarivanje viška primarno je utjecalo povećanje proračunskih prihoda za 3,4% kao rezultat rasta prihoda od poreza, osobito od PDV-a. S druge strane, zabilježeno je smanjenje ukupnih proračunskih rashoda za 0,3%, na što je znatnije utjecalo smanjenje kamatnih rashoda za 9,7% zbog smanjenih troškova zaduživanja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu. Relativno visok rast proračunskih prihoda i razina njihova udjela u BDP-u (46,0%) upućuju na stvorenu mogućnost i potrebu nastavka poreznog rasterećenja, uz uvjet da se strukturnim reformama ograniči rast rashodne strane proračuna. Da je riječ o trenutno previsokom udjelu proračunskih prihoda u BDP-u, potvrđuju podaci MMF-a koji je izračunao da u zemljama srednje razine dohotka, među koje je svrstana Hrvatska, prosječan udio proračunskih prihoda u BDP-u iznosi 26,6%, a u europskim zemljama te razine dohotka 34,0%. Nažalost, Eurostat još nije objavio podatke za zemlje članice EU, pa nije moguće usporediti ostvarene rezultate u Hrvatskoj s učincima u sličnim zemljama. Međutim, pri široko rasprostranjenom gospodarskom rastu i u većini drugih zemalja može se pretpostaviti uspješna provedba fiskalne konsolidacije, na što upućuju i već objavljeni podaci statističkih ureda nekih zemalja, pa je tako prošle godine Slovenija zabilježila prvi put suficit od stjecanja samostalnosti, a Francuska je prvi put u posljednjem desetljeću svela proračunski manjak ispod Maastrichtskim kriterijima dopuštene granice od 3% BDP-a.

U svakom slučaju, rezultati ostvareni prošle godine u uklanjanju proračunskog manjka i smanjenju javnog duga u Hrvatskoj su respektabilni s višestruko pozitivnim učincima. Uspostavljen je kontinuitet unaprjeđivanja situacije u javnim financijama, pa je nakon lanjskog izlaska zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka daljnji napredak rezultirao pomacima u kretanju kreditnog rejtinga zemlje omogućujući niže troškove novog zaduživanja i povoljno restrukturiranje postojećih dugova s učinkom na snižavanje troškova kamata i povoljniju ročnu strukturu. Ostvareni rezultati su poticaj za nastavak pozitivnih tendencija usmjerenih na provedbu strukturnih reformi povezanih s rješavanjem problematike rashodne strane proračuna te na nastavak porezne reforme koja će omogućiti troškovno rasterećenje gospodarstva i stanovništva. Dosad urađeni pomaci su znatni i ohrabrujući, ali ne i dovoljni, osobito jer se razina javnog duga od 78,0% BDP-a i dalje nalazi na znatno višoj od dopuštenih 60%. Važno je što ostvareni pomaci u području javnih financija podupiru napredak u makroekonomskoj stabilnosti zemlje i omogućuju gospodarski rast na puno održivijim i zdravijim temeljima nego u predrecesijsko vrijeme.