Vrijeme održavanja: 26.02.2020.

U organizaciji HGK – Županijske komore Split održana panel-konferencija na GAST-u

Objavljeno: 28. 02. 2020. , Ažurirano: 28. 02. 2020.

Turizam je jedna od najpropulzivnijih gospodarskih grana i u svijetu i u Hrvatskoj, a posebno u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Splitu. Novi trendovi i nove potrebe u turizmu iniciraju i rezultiraju brojnim novim aktivnostima, projektima i sadržajima. Radi predstavljanja novih mogućnosti u turizmu i razvoja odgovornog, održivog i cjelogodišnjeg turizma održana je 26. veljače, u sklopu sajma GAST, panel-konferencija Potencijali, perspektive i budućnost.

''HGK – Županijska komora Split organizirala je ovu konferenciju i na tri uzastopna panela okupila respektabilne govornike kako bismo razmotrili potencijale selektivnih oblika turizma, konkretno kulturnog i pustolovnog, koji omogućavaju razvoj cjelogodišnjeg turizma te kako bismo razgovarali o budućnosti turizma, u kojoj naglasak mora biti na očuvanju okoliša i smanjenju korištenja jednokratne plastike'', rekao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Gast_panel 1276x672.jpg
Otvaranje konferencije – predsjednik HGK - ŽK Split Joze Tomaš i panelistkinje prvog panela; Izvor: HGK.


U sklopu panela Potencijali: Kulturni turizam,
Nataša Bušić iz splitske Komore predstavila je europsku mrežu gospodarskih komora Mirabilia, koja promovira manje poznate lokalitete pod zaštitom UNESCO-a, a kojoj se krajem prošle godine priključila splitska komora te time otvorila mogućnosti našim tvrtkama za razvoj novih kulturno-turističkih ruta, programa i dodatnih sadržaja.

O tome što se konkretno u Splitu radi kad je riječ o kulturnom turizmu, govorila je direktorica Turističke zajednice grada Splita Alijana Vukšić. ''Upravo smo u tijeku brendiranja Splita kao grada sporta i kulture, koji predstavljaju našu veliku komparativnu prednost, a kojim ćemo biti još prepoznatljiviji i bolje brendirani na turističkim kartama svijeta'', rekla je Vukšić. Prema anketama o motivima dolaska gostiju u destinaciju, kod nas kulturu kao razlog dolaska navodi 30 posto anketiranih, te su sunce i more još uvijek visokopozicionirani. Zbog toga je ovo prava tema i priča u koju se moramo svi uključiti, smatra Vukšić. U tom je smislu najavila i projekt Palača života – grad mijena, kojem je cilj valorizacija Dioklecijanove palače.

Upravo je kulturni turizam, uz vjerski, ključan za Solin, rekla je direktorica Turističke zajednice Solina Jelena Stupalo, naglasivši da je kulturni turizam prilika da destinacija živi 365 dana u godini.

U kontinentalnom turizmu selektivni oblici posebno se nameću kao motivi dolaska gostiju, o čemu su posvjedočile Tatjana Roth iz Osječko-baranjske županije te Ana Blatančić iz Virovitičko-podravske, u kojoj turizam također doživljava rast i gdje su upravo u obnovi dvoraca, kurija i ljetovališta vidjeli priliku za daljnje povećanje broja gostiju.

Projekt Dalmacija storytelling destinacija, koji obuhvaća niz aktivnosti po storytelling metodi, predstavila je Renata Tešija iz Splitsko-dalmatinske županije, dok je voditeljica Sekcije Zajednice kulturnog turizma HGK – ŽK Split Tanja Tokić Vukušić pozvala zainteresirane tvrtke da se priključe Sekciji i pridonesu razvoju kulturnog turizma te poentirala riječima: ''Kultura ne bi trebala biti u turizmu, već bi turizam trebao biti u kulturi''.

O mogućnostima koje nudi pustolovni turizam i perspektivama njegova razvoja razgovaralo se na drugom panelu. Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella naveo je niz aktivnosti županijskog TZ-a u ovom segmentu, naglasivši da je upravo u tijeku izrada Akcijskog plana za razvoj aktivnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Naša županija uskoro će se moći pohvaliti i najjačom atrakcijom takve vrste u Hrvatskoj – staklenim vidikovcem Skywalk na Biokovu, koji će, smatra ravnatelj Javne ustanove Park prirode Biokovo Slavo Jakša, postati i prvenstveni motiv dolaska nekih gostiju.

S druge strane, direktor Turističke zajednice Baranje Matej Perkušić naglasio je veliki potencijal koji je Baranja prepoznala u birdwatchingu, odnosno promatranju ptica. Voditeljica Sekcije Zajednice pustolovnog turizma HGK – ŽK Split Iris Prebeg predstavila je aktivnosti Sekcije i ponudu pustolovnog turizma, dok je konzultantica Milena Šijan naglasila aspekt očuvanja okoliša i održivosti u pustolovnom turizmu.

Treći panel Budućnost: Turizam bez plastike? bio je posvećen smanjenju korištenja jednokratne plastike u turizmu i razvijanju modela kružne ekonomije. Pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja istaknuo je važnost kontinuirane edukacije građana i gospodarstvenika te dugoročnog planiranja u vezi sa zaštitom okoliša Županije.

O projektu BIOCOMPACK, čiji je glavni cilj sprječavanje opasnog utjecaja konvencionalne plastike na okoliš te promicanje održivih i inovativnih tehnologija, govorili su predstavnici partnera u projektu - Javne ustanove RERA S.D., Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu te tvrtke EkoCortec d.o.o. iz Belog Manastira. Projekt inače na ovogodišnjem GAST-u predstavlja nekoliko proizvoda i tvrtki. Nataša Stipanelov Vrandečić, profesorica na splitskome Kemijsko-tehnološkom fakultetu, osvrnula se na gospodarenje ambalažnim otpadom u Hrvatskoj. ''Plastika će se svakako nastaviti proizvoditi i upotrebljavati s obzirom na njenu široku primjenu, stoga treba poraditi na rješavanju problema plastičnog otpada i realizaciji kružnoga gospodarstva koje podrazumijeva reciklažu plastike i njenu daljnju uporabu'', navela je Stipanelov Vrandečić te kao ključnu istaknula stavku kvalitetnog odvajanja otpada, pri čemu svaki pojedinac mora krenuti od sebe.

Svoje aktivnosti u vezi s postavljanjem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada predstavila je i splitska Čistoća. Da su ugostitelji spremni za promjene koje nosi zabrana korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda i korištenje zamjenskog pribora, smatra Jelena Tabak iz Strukovne grupacije ugostiteljskih djelatnosti HGK – ŽK Split, naglašavajući, međutim, kao i svi ostali govornici da nije samo važno koristiti nove ekološki prihvatljive proizvode i tehnologije, čemu ćemo se prilagoditi, već da treba razviti cjeloviti, funkcionalan sustav gospodarenja otpadom te stalno educirati o njemu.