Okrugli stol za ekonomske analize: Raznolikost je potencijal jadransko-jonske regije


Objavljeno: 04. 10. 2018. , Ažurirano: 06. 11. 2018.


Jadransko-jonska regija područje je značajnih društveno-ekonomskih razlika među državama koje joj pripadaju. Obuhvaća osam zemalja: četiri države članice EU (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija) i četiri zemlje izvan EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija). Različitost jadransko-jonske regije svakako je potencijal zbog bogatstva makroregije. Istovremeno je izazov za zajedničko promišljanje pametnog, održivog i uključivog rasta u cijeloj jadransko-jonskoj regiji.

Stoga se Okrugli stol za ekonomske analize, održan u okviru 1. zajedničke konferencije Foruma gospodarskih komora, gradova i sveučilišta jadransko-jonske regije u Splitu, fokusirao na analizu regionalnih prednosti i slabosti te zajedničko promišljanje o mogućnostima za napredak. Zanimljivi su bili pogledi svih sudionika na ovu temu; predstavnika sveučilišta, gospodarskih komora pojedinih zemalja te ministarstava te pogled iz perspektive financijske institucije.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, predstavio je regionalne sličnosti i razlike te zanimljivosti. Gledajući GDP po stanovniku, sve su zemlje ispod prosjeka EU. Broj stanovnika smanjuje se u svim zemljama, a stanovništvo je sve starije. Na ovom su području gradovi zanimljivih karakteristika - Atena je jedan od najstarijih europskih gradova, naseljena više od 7000 godina, kao i Vinkovci, naseljeni kontinuirano više od 7000 godina. Pored mora koje spaja, znatan je i broj plovnih rijeka (u Albaniji jedna, Srbiji tri, Hrvatskoj četiri te BiH pet). Posebnost je svakako velik broj zaštićenih UNESCO-vih mjesta (u Italiji 49, Grčkoj 16, Albaniji dva, BiH tri, Crnoj Gori tri, Srbiji pet te Hrvatskoj deset). Savić je zaključio: „Iako vrlo raznoliko u gospodarskim trendovima i potencijalima, jadransko-jonsko područje bogato je kulturnom i povijesnom baštinom. Premda bi korištenje prirodnih resursa moglo biti ograničeno zbog geografije, a negativni demografski trendovi očiti su u regiji, i dalje ostaje potencijal za gospodarsku i kulturnu suradnju.“

Pomoćnica ministrice regionalnog razvija i fondova EU Ana Odak predstavila je novi pristup strateškom planiranju u Hrvatskoj te istaknula važnost pametne specijalizacije i stvaranja funkcionalnih regija za uravnoteženi regionalni razvoj. Pametna specijalizacija i prekogranični pristup istraživanju, razvoju i inovacijama nudi brojne mogućnosti za suradnju na projektima i stvaranje partnerstava sa sličnim prioritetima na makroregionalnoj razini. „Puna implementacija programa EU može podići BDP do tri posto“, istaknula je Odak.

O regionalnoj konkurentnosti i pametnoj specijalizaciji govorio je i Vinko Muštra s Ekonomskog fakulteta u Splitu. S obzirom na to da alat za mjerenje ovog fenomena, indeks regionalne konkurentnosti, pokazuje velike razlike među europskim regijama u posljednjih nekoliko godina, lako je zaključiti koliko su inovacije važne. I Europska komisija prepoznaje potrebu za otključavanjem potencijala rasta EU jačanjem konkurentnosti regije te definira pametnu specijalizaciju kao novi strateški pristup gospodarskom razvoju ciljanim potporama istraživanju i inovativnosti što treba koristiti i u zemljama članicama i onima koje to još nisu.

Za zadržavanje zaposlenosti i poticanje regionalnog rasta važna je uloga financijskih institucija koje, standardno, posluju prema komercijalnim principima. No za poticanje rasta u regijama koje nisu privlačne komercijalnim financijerima nužno je nekomercijalno financiranje i transfer iz europskih izvora prema nerazvijenim regijama. U protivnom, neatraktivne regije stagniraju, a populacija se koncentrira u rastućim regijama.

Posebno je istaknut problem usporedivosti podataka iz zemalja članica EU i onih koje to nisu. Stoga je na ovom skupu predstavljen i projekt ESPON - Europski i makroregionalni sustav praćenja informacija (podataka, mapa, grafikona, analiza i kratkih izvješća) koji se upravo razvija i čijim će korištenjem biti moguće pratiti trendove, posebno regionalne u Europi. Konačni je cilj na temelju pouzdanih pokazatelja i njihove analize ponuditi kvalitetnu osnovu za cijelu jadransko-jonsku regiju.

Intenzivnija suradnja u ovoj makroregiji pridonijela bi jačanju konkurentnosti gospodarstava pojedinih zemalja, prije svega boljom prometnom povezanošću kopnom i morem, boljim povezivanjem energetskog tržišta te jačom suradnjom u sektoru turizma.