Dani deficitarnih zanimanja

Naše HGK članice troše mnogo resursa i energije u potrazi za radnom snagom koja je velikim dijelom emigrirala u zemlje zapadne Europe, što je dodatno olakšano ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a samim time u europski gospodarski prostor. Naši su najveći županijski sektori koji imaju problema pri pronalasku radne snage graditeljstvo, brodograditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo te prerađivačka industrija. Na temelju u travnju potpisanog Sporazuma o suradnji između HGK – Županijske komore Split, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Regionalnog ureda Split HZZ-a, 9. i 10. svibnja organizirali smo Dane deficitarnih zanimanja.

Okrugli stol u sklopu ove akcije održan je 9. svibnja u ŽK Split te su mu prisustvovali svi važni sudionici povezani s problemom deficitarnih zanimanja: predstavnici institucija te predsjednici naših strukovnih grupacija. Prisutne je pozdravila direktorica ŽK Split Vesna Friedl: ''Današnjim skupom smo htjeli u dijalog uključiti aktivnije naše članice, trgovačka društva kako bismo uvažavajući njihove potrebe i prilike koje nude sagledali ovu temu ne samo kao problem već i kao mogućnost koju pružaju za đake upisi u ova zanimanja''.

Izvor: HGK

Božo Pavičin iz HGK predstavio je projekt Cap4App, koji se bavi dualnim obrazovanjem, kao rješenje ovog problema te je dao osvrt na probleme koji su izravan uzrok ovakvom stanju s deficitarnim zanimanjima: ''Uzrok svih problema deficitarnih zanimanja je u tome što mi u Hrvatskoj imamo plansko obrazovanje, a tržišno gospodarstvo '', izjavio je Pavičin.

Uime osnivača osnovnih škola Grada Splita prisutnima se obratio Negotić koji je predstavio sliku koju ima Grad o deficitarnim zanimanjima te zašto su nam se oni odlučili pridružiti u ovim akcijama: ''Trebalo bi se početi raditi od osnovnih škola na ovom problemu, ja se bojim da su potrebni drastični rezovi. Također, potrebno je ići obrnutim procesom – smanjiti broj gimnazijskih odjeljenja, pa će se otvoriti prostor za kvalitetne učenike u strukovnim zanimanjima''.

Ravnatelj Davor Kulić obratio se kao ravnatelj Obrtničke škole koja upisuje deficitarna zanimanja te je izrazio nezadovoljstvo podrškom koja sustavno nedostaje školama te ako se provode neki eksperimentalni programi, škole su prepuštene same sebi, odnosno entuzijazmu nastavničkog kadra. ''Škole su, realnost je, jako slabo opremljene, što je posebno velik problem kod strukovnih škola gdje tehnolgija ide naprijed jako brzo'', ustvrdio je Kulić. Ono što smatra pohvalnim je činjenica da su u kreiranju novih kurikuluma sudjelovali i poslodavci koji su točno predlagali ono što im treba u samom radnom procesu.

Elizabeta Bego iz Hrvatske obrtničke komore dala je svoj osvrt na aktivnosti koje provode poput naukovanja, licenciranja te majstorskih ispita. Osvrnula se na predrasude i stereotipe kojima su, nažalost, okružena deficitarna zanimanja također kao jedan od ključnih problema. ''Prije nekoliko godina sam izračunala kako su učenici koji imaju prosjek ocjena 3,7 upravo oni koji će hrvatsko gospodarstvo izvući iz krize te se često zaboravlja da upravo ta djeca mogu biti uspješni poduzetnici; oni su ti koji su aktivni, koji žele nešto raditi''. Također je naglasila kako se cijelo strukovno obrazovanje nalazi pred velikim izazovom, a to je usklađivanje potreba na tržištu s obrazovanjem.

U izlaganju Jerončića iz Regionalog ureda Split HZZ-a mogli smo čuti zaista jako zabrinjavajuće podatke koji se odnose na stanje na tržištu rada te migracije, gdje bilježimo jaki pad od 2,2 posto, što predstavlja oko 90.000 ljudi, na što su najgore reagirale kontinentalne županije. Bitno je naglasiti kako Jerončić smatra da bismo cijeli ovaj fenomen mogli nazvati deficitarnom realnošću budući da nam je to postao realan problem s kojim se susrećemo svaki dan, a prisutan je već dugo, počinje negdje oko 2008. godine. Što se tiče poslodavaca, bitno se zapitati koji je njihov stvarni problem – je li to zaista samo problem nedostatka radne snage ili su tu i drugi faktori poput raznih financijskih opterećenja, malenog tržišta ili potpuno nečeg trećeg. Maričić iz splitskog CISOK-a predstavila je aktivnosti koje sustavno provode, a odnose se na njihov projekt Izaberi pametno – izaberi deficitarno, kojim pokušavaju učenicima osnovnih škola dočarati prednosti koje nose deficitarna zanimanja te ih motivirati da upisuju ta zanimanja, naravno u skladu s učenikovim sposobnostima i vještinama. Povratne pozitivne informacije koje dobivaju s terena od nastavničkog osoblja, samih učenika i njihovih roditelja odličan su im pokazatelj kako idu u pravom smjeru.

Nakon institucionalnih predstavljanja i konstruiranja šire slike problema koji se tiču deficitarnih zanimanja, obratile su se naše članice i predsjednici naših strukovnih grupacija  – Mate Lukas iz Brodosplita d. o. o. te Dragan Kostadinović iz Shuttlea d. o. o.

Lukas napominje kako probleme s neusklađenosti s tržištem rada smatraju velikim problemom, kao i nepostojanje formalnog obrazovanja za kadrove koji su njima potrebni. Prepušteni su doškolovanju u privatnom poduzeću, a susreću se i s problemom deficitarnosti u visokom školstvu te istodobno s oporezivanjem studentskog rada.

Kostadinović napominje kako se u sektoru turizma, putničkih agencija, susreću s mnogo problema zbog nedostatka radne snage. Međutim, u interesu je svima turističku sezonu pretvoriti u turističku godinu, a za to nam treba kvalitetne radne snage.

Drugi dio ove manifestacije održao se 10. svibnja u splitskom CISOK-u, koji je ujedno bio suorganizator. Našem se pozivu odazvalo pet županijskih srednjih škola koje školuju deficitarna zanimanja te koje su za učenike organizirali interaktivne radionice: Obrtnička škola, Industrijska škola, Klesarska škola, Srednja škola ''Braća Radić'' te Obrtna tehnička škola. Učenici, roditelji te nastavni kadar osnovnih škola bili su izrazito zadovoljni budući da se prvi put nije pristupalo na način PPT prezentacije, već su se učenici imali priliku okušati u klesanju, šivanju, izradi drvenih ukrasa i slično te vidjeti čime se bavi CNC operater, ali i kušati maslinovo ulje i ostale proizvode kaštelanske srednje škole.

Želja je svih potpisnika da ova manifestacija postane tradicionalni dio ponude osnovnoškolcima gdje se oni i njihovi roditelji mogu kvalitetno i relevantno informirati o deficitarnim zanimanjima. Također, bitno je zadržati i ustaliti i dio gdje će se godišnje okupljati sve institucije i predstavnici privatnog sektora kako bi ustvrdili dokud se stiglo i gdje su napravljeni pomaci.