Održana druga proširena sjednica Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik

Na sjednici se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika naše županije u 2015. godini.  Prema godišnjim financijskim izvještajima za 2015. godinu FINI, gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo  9,4 milijarde kuna ukupnog prihoda, 9,2 milijarde kuna ukupnih rashoda, 860 milijuna kuna dobiti te 740 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije   ostvarila su   neto dobit u iznosu od 120 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva  smanjen je za 54%, a dobit  povećana za 5%. Pozitivno su poslovala 2.315 poduzetnika odnosno 62%, a 1.390 je ostvarilo negativan financijski rezultat.

Djelatnost  pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane ostvarila je najveći ukupni prihod od 2,5 milijardi kuna, gdje se najveći udio od 70% (1,7 milijardi kn) odnosi na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih  djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane (17%) te djelatnost pripreme i usluživanja pića (8%). Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (7%) te trgovine (6%).

Najveću neto (konsolidiranu) dobit u 2015. godini ostvarila je djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (43%), a daleko za njom je  prijevoz i skladištenje (13%) te trgovina (13%).

U 2015. godini u odnosu na 2008. godinu, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane je preuzela vodeće mjesto u strukturi ukupnih prihoda s udjelom od 26% i strukturi dobiti gospodarstva s udjelom od 43% te i dalje zauzima prvo mjesto u strukturi zaposlenih s udjelom od 28% i strukturi investicija u dugotrajnu imovinu s udjelom od 50%.

Gospodarstvo Dubrovačko neretvanske županije prošle godine  napravilo je dakle, određen pozitivan financijski pomak. No, on je 2015. godine, izraženije nego prethodnih godina, baziran na uspješnosti samo jedne gospodarske djelatnosti (djelatnost  pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane) koja je niskoakumulativna, a i osjetljiva na vanjske utjecaje.

Na kraju godine broj zaposlenih prema Zavodu za mirovinsko osiguranje iznosio je 39.108, te je u odnosu na kraj 2014. godine veći za 1.254 zaposlena (3%). Izražajna je sezonalnost u zapošljavanju tako je u 2015. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 13%, a u Republici Hrvatskoj s 2% na 4%.

U 2015. godini, gospodarstvo je u novu dugotrajnu imovinu investiralo 1,3 milijarde kuna odnosno  duplo više nego prethodne godine. U investicijskim aktivnostima prednjačila je djelatnost pružanja smještaja  te  pripreme i usluživanja hrane sa 650 milijuna kuna i djelatnost prijevoza i skladištenja sa 365 milijuna kuna i što zajedno čini 78% ukupno investiranih sredstava gospodarstva.

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize pri HGK, Zvonimir Savić prezentirao je osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske u 2015. godini u odnosu na 2008. godinu te gospodarski značaj i ulogu Dubrovačko – neretvanske županije u odnosu na ostale županije. 

U 2015. godini u odnosu na 2008. godinu gospodarstvo Hrvatske ostvarilo je pad BDP-a za 11%, pad broja zaposlenih za 14,6%, broj nezaposlenih narastao je za 20%, aktivno stanovništvo smanjeno je za 10%, industrijska proizvodnja manja je za 14,6%, indeks fizičkog obujam građevinskih radova manji je za 47,1% , dug opće države povećan je za 110,6%, deficit proračuna opće države veći je za 47,7% , prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom nominalno je veća 10,3% međutim prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom realno je manja 0,7%.

Indeks ostvarenog BDP p/c Hrvatske 2015. godine (EU – 100)  iznosi 58, iza nas se samo nalaze Rumunjska s 57 i Bugarska s 46. Ukoliko Hrvatski BDP nastavi rasti po stopi od oko 1,5% godišnje te ukoliko bi Rumunji svake godine nastavili s rastom koji je za ovu godinu očekivan oko 4%, već ove godine nas sustižu i prestižu po razvijenosti... a još 2008. smo bili za trećinu razvijeniji.

 Uspoređujući 189 zemalja svijeta, veću stopu pada BDP-a od Hrvatske ima samo Libija, San Marino, Grčka, Jemen, Ukrajina, Srednjoafrička republika i Ekvatorijalna Gvineja.

Hrvatska se nalazi među pet najlošije rangiranih zemalja EU gledajući brojne pokazatelje tržišta rada. Veću stopu nezaposlenosti ima samo Španjolska i Grčka, manju stopu zaposlenih ima samo Italija i Grčka, veću stopu dugotrajno nezaposlenih ima Grčka i Španjolska, a manje prosječno trajanje duljine radnog vijeka zaposlenih ima Mađarska, Italija, Bugarska i Grčka. 

Ako usporedimo ostvareni BDP p/c u razdoblju od 2011. do 2013. godine, Dubrovačko – neretvanska županija u odnosu na ostale županije nalazi se na 5 mjestu, istu poziciju zauzima i po indeksu gospodarske snage (BPD p/c, prosjek 2011.-2013.;prosječna  neto isplaćena plaća po zaposlenom, prosjek 2012.-2014.; ukupni prihodi poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2013.-2015.; neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2013.-2015.; prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom, prosjek 2013.-2015., stopa nezaposlenosti, prosjek 2013.-2015.; demografija, indeks promjene broja stanovnika, 2030./2013.)   ispred nas se nalazi samo Grad Zagreb, Istarska županija,  Primorsko – goranska županija i Varaždinska županija. 

Prisutnima je prezentiran Zakon o poticanju ulaganjima i projekti HGK namijenjeni gospodarstvenicima.