Vrijeme održavanja: 01.09.2020.

Objavljeno: 03. 09. 2020. , Ažurirano: 03. 09. 2020.

Redovni sastanak Udruženja zračnog prometa HGK održan je 1. rujna u Zračnoj luci Split i na njemu su sudjelovali predstavnici svih zračnih luka u Hrvatskoj, Croatia Airlinesa, Trade Aira, Hrvatske kontrole zračne plovidbe, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, HGK i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Na dnevnom redu sastanka bila su izvješća subjekata o kriznom poslovanju uvjetovanom pandemijom, njihove zaustavljene ili odgođene strateške aktivnosti u uvjetima krize, mjere državnih tijela poduzete za prevladavanje krize te mogućnosti korištenja sredstava EU za sanaciju posljedica krize.

U uvodnom djelu sastanka predsjednik Udruženja Tonči Peović predstavio je uspješno poslovanje sektora zračnog prometa u 2019. godini te krizno poslovanje u razdoblju od siječnja do rujna 2020. U 2019. godini sektor je ostvario financijski prihod od oko 4,9 milijardi kuna, neposredno zapošljavajući 4.500 radnika.

Nakon rekordne 2019. godine, zračni promet je u 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, u djelatnosti prijevoza putnika zabilježio najviše štete i najveći pad u povijesti koji je u prosjeku oko 90%. Ovaj pad je najveći i u odnosu na druge prometne grane prijevoza putnika kao što su cestovni, željeznički, linijski obalni i dr. Glavni razlog tome je da zračni promet izravno ovisi o turizmu te o situaciji u kojoj su nalaze i avio prijevoznici iz EU i ostatka svijeta. U sličnoj je situaciji i Hrvatska kontrola zračne plovidbe, kojoj prihodi od tranzitnih letova čine 95% ukupnih prihoda, slično kao što Agenciji za civilno zrakoplovstvo prihodi direktno ovise o broju prevezenih putnika i tereta.

U svibnju ove godine u hrvatskim je zračnim lukama zabilježen pad broja putnika s 1.115.680 na 19.315, što je pad od 98,3 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Tijekom tri mjeseca došlo je do gotovo pa potpunog prekida zračnog prometa Europe i svijeta.

Inače, najveći je promet u prvih sedam mjeseci ostvarila Zračna luka Zagreb sa 625 tisuća putnika, kod koje je zabilježen pad od 67 posto u odnosu na prošlu godinu. Slijedi Zračna luka Dubrovnik sa 146 tisuća putnika i padom od 91 posto te Zračna luka Split s 280 tisuća putnika, što je pad od 84 posto u odnosu na sedam mjeseci 2019. Što se tiče međunarodnoga putničkog prometa, najviše je ostvareno sa zračnim lukama Njemačke, ali i s padom od 96,8 posto.

Pad prometa putnika do 28. lipnja iznosio je 91 posto za europski kontinent, 80 posto za ne-EU zemlje i 96 posto samo za Veliku Britaniju. Europske zračne luke izgubile su više od 748 milijuna putnika između 1. siječnja i 28. lipnja u odnosu na 2019. godinu.

Dokument Završni podatci o poslovanju subjekata zračnog prometa u RH za 2019. godinu (.PDF, 148 KB) možete pronaći u pratećim dokumentima na ovoj stranici..

Potom su predstavnici tvrtki i institucija, pojedinačno, po točkama dnevnog reda izložili svoju situaciji i aktivnosti koje su poduzimali te podijelili svoja iskustva.

Kao ključni izazov je navedeno da se obvezatno mora zadržati likvidnost tvrtki i sačuvati radna mjesta uz primjenu mjera štednje. Skoro svi sudionici su zaustavili svoje investicije te sa svojim poslovnim partnerima i sindikatima traže nova rješenja kako smanjiti troškove i nastaviti poslovanje. Vrlo važno je naglasiti da za preživljavanje ove djelatnosti zračnog prometa i da bi se spremno mogla dočekati sezona 2021., država mora donijeti odgovarajuće nove mjere pomoći uz produljenje postojećih mjera.

Trenutno je nejasno kako će se sredstva EU namijenjena RH za ublažavanje krize rasporediti (uvjeti, vremenski okviri, iznosi i namjena) te je potrebno što prije sa HGK i Ministarstvom doći do točnih informacija a kako bi se lakše mogla planirati budućnost koja za sada još nije svijetla ali se pomaci na bolje polako naziru.

Sektor ističe i potrebe pravovremenih priprema za epidemiološke olakšice za strane putnike-turiste u zračnom prometu u 2021. godini, prema Dodatku 9. Čikaške konvencije o civilnom zrakoplovstvu, kako bi se smanjila nelagoda putnicima, ponudama usluga putnog zdravstvenog osiguranja i testiranja na COVID-19, koje od putnika traže matične države pri povratku sa putovanja.

Na sastanku je izrečeno da bi se zračni promet tek 2024. godine mogao vratiti na razinu 2019. godine ako u međuvremenu ne bude novih poremećaja, ali i tada zrakoplovna djelatnost i sve što ide uz nju neće biti isto zbog već uvedenih ali i budućih zaštitnih mjera od epidemija, novih načina kontrole putnika i sl.