Izvor: HGK

PSD2 direktiva otvara prilike za razvoj poslovanja banaka i IT tvrtki


Objavljeno: 15. 03. 2018. , Ažurirano: 19. 03. 2018.


„Provedba ove direktive imat će implikacije za sva poduzeća u Europi koja provode plaćanja. Direktiva donosi tri glavne nove usluge: licence za third party providere, uvođenje novih strogih pravila za autorizaciju klijenata, a treća velika promjena je vezana za kreditne institucije koje očekuju smanjene prihodi i veće troškovi. Banke se u praksi mogu odlučiti za dva scenarija – obrambeni, uz zadovoljavanje minimalnog standarda i što manje promjena ili ofanzivni u kojem će preuzeti inovativnu ulogu i poticati stvaranje novog financijskog ekosustava. Nadam se da ćemo i mi iskoristiti ove intenzivne promjene za razvitak poslovanja naših banaka i IT tvrtki“, istaknuo je na konferenciji „PSD2 – Dolazi li otvoreno bankarstvo (i) u Hrvatsku?“ koju su zajednički organizirali Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga banaka Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Zvonimir Savić.JPG

Zvonimir Savić; Izvor: HGK

„PSD2 postavlja temelje jedinstvenog sustava novčanih transakcija i zasigurno je jedan od pokretača primjene digitalne tehnologije u bankarstvu u Europi. To se u kvaliteti i modernizaciji usluga osjeća već u Hrvatskoj gdje u primjeni novih digitalnih rješenja, posebno u m-bankarstvu velik broj domaćih banaka već i sada surađuje s domaćim FinTech tvrtkama i dobro hvata korak sa zapadnoeuropskim trendovima“, izjavio je direktor HUB-a Zdenko Adrović, dodavši kako je jedan od ciljeva direktive liberalizacija tržišta tako da se i trećim stranama omogući pristup podacima korisnika bankarskih usluga.

Zdenko Adrović.JPG

Zdenko Adrović; Izvor: HGK

„Ključno je u tom procesu zaštiti povjerljivost podataka te sigurnu pohranu i obradu informacija. Banke su već poduzele ozbiljne pripreme i ulaganja i izvjesno je da će zadržati najviše standarde sigurnosti i zaštite podataka. Međutim, podaci klijenata, koji su bez jasnih kriterija i nadzora otvoreni i drugim ponuđačima usluga, bez takvih standarda mogu postati ugroženi i dovesti do šteta koje bi bile teško nadoknadive od strane manjih igrača. Zato su znatno povećani napori EU institucija na kibernetičkoj sigurnosti, da liberalizacija nikako ne znači i otvaranje slabih točaka, kao što se sada nekima može činiti“, poručio je Adrović.

Gijs Boudewijn, predsjednik Odbora za platne sustave Europske bankovne federacije osvrnuo se na spremnost banaka za uvođenje PSD2 direktive.

Gijs Boudewijn.jpg

Gijs Boudewijn; Izvor: HGK

„Ciljevi nove direktive su da se pojača kompetitivnost banaka, poveća sigurnost usluga, zaštiti klijente i olakša inoviranje u ovom sektoru. Banke su do sada zazirale od davanja podataka trećim stranama, ali s novim pravilima moraju pronaći balans između sigurnosti i razvijanja novih, jednostavnijih usluga za korisnika“, kazao je Boudewijn.

Kako PSD2 utječe na digitalizaciju bankovnih usluga i kakve promjene možemo očekivati na tržištu platnih usluga pojasnio je Neven Barbaroša, viceguverner Hrvatske narodne banke.
„Očekuje se da će nova direktiva doprinijeti daljnjem razvoju digitalizacije u bankarstvu, ali poštujući određene načela, prije svega sigurnosna. Razvoj instant plaćanja bit će osnova na kojoj će se razvijati nove platne usluge. Standardizira se pristup podacima trećim stranama kroz jedinstveni aplikacijsko programsko sučelje, naravno, uz suglasnost korisnika, a dolaze i veći zahtjevi sigurnosti za sva elektronička plaćanja i za sve pružatelje platnih usluga“, rekao je Barbaroša, dodavši da se po primjeni direktive očekuje procvat FinTech tvrtki i novih inovativnih rješenja.

Na konferenciji je predstavljana i posljednja anketa koju je na tisuću ispitanika provela agencija Medianet u suradnji s HUB-om, HGK i PricewaterhouseCoopersom o promjenama koje donosi PSD2 direktiva. Rezultate je prezentirao predsjednik uprave PwC-a Hrvatska John M. Gasparac, istaknuvši kako bi 44% ispitanika koji već koriste on line bankarstvo razmotrilo opciju usluge mobilnog ili internetskog plaćanja računa preko licenciranih tvrtki koje nisu banke, ako bi im neka od tvrtki to ponudila. 37% tvrdi kako to vjerojatno ne bi napravili, ali ipak ovisi i o ponudi, dok bi ih 19% nastavili plaćati kao i do sada.

„Čak 53% ispitanika kao glavnu motivaciju za prelazak kod drugog ponuđača vide niže naknade po transakciji. 27% kao glavni motiv vidi jednostavniju i suvremeniju uslugu, a tek 1% kao glavnu motivaciju za prelazak kod drugog ponuđača vide druge nagrade“, naglasio je Gašparac, dodavši kako 46% ispitanika tvrdi da bi tvrtkama koje nisu banke ustupili osobne podatke s računa tek nakon što bi se uvjerili u sigurnost zaštite podataka. Gotovo trećina njih na to uopće ne bi pristalo, a tek 3% smatra da je tako nešto potpuno u redu jer se radi o licenciranim tvrtkama.

Velika većina ispitanih (69%) drži kako su banke sposobnije osigurati veću razinu zaštite osobnih podataka jer su to činile i do sada, 31% njih daje prednost novim kompanijama jer su naprednije u digitalnim tehnologijama. Vezano uz odabir licencirane tvrtke za usluge plaćanja, rezultati pokazuju kako se jednak udio ispitanika, 30%, odlučuje za domaće FinTech tvrtke i za telekomunikacijske kompanije, ali je isti toliki udio i onih koje ne znaju ili nisu o tome razmišljali. Najmanje je onih koji bi takve usluge povjerili stranim velikim tvrtkama, tek 10%.

U sklopu konferencije održan je i panel pod naslovom Kakvo otvoreno bankarstvo nas očekuje u Hrvatskoj s kojeg je poručeno da će banke iskoristiti nove prilike na tržištu da se snažnije fokusiraju na digitalizaciju. Nove kompanije koje će se pojaviti s promjenama mogu biti konkurencija ili partneri već etabliranim igračima, ali promjene na tržištu događat će se postepeno, paralelno s rastom povjerenja korisnika u nove usluge.