Objavljeno: 18. 05. 2020. , Ažurirano: 18. 05. 2020.

Prvi kvartal ove godine obilježen je na razini cijele EU negativnim utjecajem pandemije izazvane koronavirusom, ali i Brexita, na gospodarstvo i robnu razmjenu. Snažnije širenje koronavirusa započelo je u Kini sredinom siječnja, čime je započet negativan utjecaj na robnu razmjenu, a sredinom veljače započelo je i širenje virusa u Italiji, a onda i u drugim članicama EU. To je dovelo do obustavljanja dijela proizvodnje, otežavanja robne razmjene i nedostatka pojedinih intermedijarnih proizvoda, a situacija je eskalirala sredinom ožujka kada je veći broj članica EU zatvorio svoje granice za strane državljane. S druge strane, nakon dugotrajnih pregovora, 31. siječnja Ujedinjeno Kraljevstvo istupilo je iz članstva u Europskoj uniji. 

Sve je to dovelo do znatnijeg pada BDP-a EU u odnosu na prvi kvartal prošle godine, točnije njegova je realna vrijednost bila 2,6% manja. Prema dostupnim podacima Eurostata za dvadeset članica EU, pad BDP-a zabilježen je u njih dvanaest, pri čemu je najveći pad zabilježen u Francuskoj (-5,4%), Italiji (-4,8%), Slovačkoj i Španjolskoj (obje -4,1%). Za Hrvatsku još nisu dostupni podaci, ali zbog strukture gospodarstva izvjesno je da je u prvom kvartalu bila među članicama s manje izraženim padom BDP-a.

Pad BDP-a u znatnoj se mjeri može objasniti smanjivanjem vrijednosti robnog izvoza. Podaci za ožujak pokazuju da je na razini EU u tom mjesecu došlo do pada vrijednosti izvoza od 10,2% na godišnjoj razini, dok je ukupan pad za razdoblje od prva tri mjeseca iznosio 3,2%. Najveći se dio tog pada ipak odnosio na smanjenu vrijednost izvoza prema Ujedinjenom Kraljevstvu. Točnije, od ukupno 16,8 milijardi eura pada vrijednosti izvoza, čak 13,6 milijardi eura odnosilo se na smanjeni izvoz u Ujedinjeno Kraljevstvo. Tako se može zaključiti da je, premda se postojeća carinska pravila neće mijenjati do kraja ove godine, ostvareni Brexit znatnije poremetio tokove robne razmjene. Kod ostalih je najvećih vanjskotrgovinskih partnera EU vrijednost izvoza još znatnije smanjena samo prema Kini, i to za 5,1% ili 2,4 milijarde eura, što se može objasniti posljedicama pandemije.

Osim smanjivanja izvoza, zabilježen je i pad vrijednosti uvoza od 12,2% u ožujku, odnosno 5,3% u prva tri mjeseca. Pritom se najviše izdvajao pad vrijednosti uvoza iz Rusije te Ujedinjenog Kraljevstva, a potom i smanjen uvoz iz Kine i Norveške. Na takva je kretanja također utjecao Brexit i prisutna pandemija, ali i osjetan pad cijene energenata (povezan s pandemijom i smanjenom potražnjom) koji je utjecao na znatno smanjenje vrijednosti uvoza iz Rusije i Norveške. S obzirom na takav pad uvoza, EU je unatoč smanjenju izvoza u prva tri mjeseca poboljšao svoj vanjskotrgovinski saldo, odnosno povećao suficit s prošlogodišnje 34 milijarde eura na 42,7 milijardi eura.

Širenje koronavirusa imalo je svoj utjecaj i na ukupnu robnu razmjenu unutar EU (Intra EU), pa je njezina vrijednost smanjena za 2,4%. Pad vrijednosti ukupnog izvoza zabilježen je kod osamnaest članica, a pad vrijednosti Intra EU izvoza kod njih devetnaest. Hrvatska se pritom našla u malobrojnijoj skupini članica čiji je ukupan izvoz stagnirao ili rastao na godišnjoj razini (kod Hrvatske je stagnirao uz jednaku vrijednost izvoza), dok je vrijednost Intra EU izvoza prema prvoj procjeni povećana za 3,3%. S druge strane, Hrvatska je bila i među članicama čiji uvoz nije znatnije smanjen u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, tako da je i saldo robne razmjene ostao gotovo neizmijenjen, odnosno došlo je do njegova blagog poboljšanja, što je u skladu s kretanjima kod većine članica EU.