Izvor: Pixabay

Hrvatska može mnogo naučiti iz uspješne poljske reindustrijalizcije


Objavljeno: 01. 10. 2021. , Ažurirano: 27. 10. 2021.


Na predstavljanju poljskih iskustava u implementaciji Industrije 4.0 (Polish Industry 4.0 Experiences for Croatia), održanom online 30. rujnai 1. listopada u suorganizaciji Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog centra za razvoj Industrije 4.0 i dih4.ai iz Poljske, raspravljalo se o dobrim i lošim praksama digitalne transformacije. Poljski predavači objasnili su kako su njihove tvrtke, uz podršku javne uprave, ostvarile pozitivan trend reindustrijalizacije u proteklih 20 godina. Glavni fokus je bio na razmjeni iskustava kojeg Poljska ima napretek, odnosno na tome da Hrvatska iz njihovih grešaka nauči što izbjeći, a čemu se posebno posvetiti jer je provjereno uspješno.

Voditeljica Odjela za industriju HGK Tajana Kesić Šapić uvodno je istaknula kako digitalna transformacija nije proces koji se događa preko noći. "Hrvatska se obvezala na digitalnu transformaciju kroz industrijsku praksu, pri čemu su mnoge tvrtke, osobito u digitalnoj industriji, preuzele vodstvo. Naš je posao u HGK poticanje ove digitalne transformacije promicanjem tehnološkog razvoja, suradnjom s javnim sektorom i razmjenom znanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Stoga treba učiti iz iskustava drugih koji su dosegli višu razinu, a Poljska je tu neprikosnovena", kazala je Kesić Šapić.

Damir Ivan Konjevod iz Hrvatskog centra razvoja industrije 4.0 je izjavio kako je Poljska jedina europska država koja se uspjela reindustrijalizirati u zadnjih 20-tak godina. "Imali smo dosta slične startne pozicije, a ona je danas šest, sedam godina ispred nas. Imamo slične probleme pa je bilo vrijedno saslušati poljske kolege. S nama su sve relevantne osobe iz poljske uprave i nadam se da ćemo čuti razlike u mišljenjima i argumente iz više pozicija jer je upravo to ono iz čega možemo najviše naučiti", smatra Konjevod.

Lukasz Marek Marć iz Svjetske banke govorio je o pilot projektima digitalnih inovacijskih hubova u Poljskoj naglasivši kako im je cilj bio razviti dobre prakse, standardizirati usluge te uspostaviti sustav koji će dobro surađivati s državnim institucijama. "Digitalni inovacijski hubovi se moraju uspostaviti kroz balans svih dionika, moraju sudjelovati svi, od financijskih institucija, preko postojećih agencija za inovacije sve do sveučilišta. Također se mora utvrditi koje je mjesto ovakvih hubova u inovacijskom ekosustavu zemlje. Način rada je usmjeren na one-stop-shop model, odnosno hubovi moraju agregirati sve relevantne podatke iz drugih institucija, a ako ne mogu pomoći onda moraju korisnike usmjeriti na druge izvore gdje mogu naći što traže. Trebaju biti fokusirani na korisnike i to ne samo na tehnološki najnaprednije tvrtke, već i na sve ostale jer tako mogu biti korisni velikom broju malih i srednjih poduzetnika", kazao je Marć, dodavši kako je izazov koordinirati rad hubova na nacionalnoj, ali i na europskoj razini jer njihovo djelovanje nije dovoljno jasno definirano.

Tomasz Pytko iz poljskog Ministarstva gospodarstva, razvoja i tehnologije prezentirao je državnu potporu razvoju industrije 4.0. rekavši kako su njihovi predstavnici sudjelovali su u edukacijama EU-a o digitalnim inovacijskim hubovima od samih početaka. "Nastojali smo njihov razvoj u Poljskoj usmjeriti tako da odgovara našim specifičnostima. Naš glavni problem je bio rascjepkanost inovacijskog ekosustava, a za razvoj industrije 4.0 smo osigurali 6,5 milijuna eura od 2019. do 2021. Bilo je puno administrativnih problema, odabrali smo pet hubova i evaluirali njihovo djelovanje. Iz toga smo mnogo naučili, a za novi program EU-a s perspektivom do 2027. smo odabrali 25 hubova koji će pokušati maksimalno iskoristiti sve što smo do sada usvojili", izjavio je Pytko.

Izvršni direktor dih4.ai Przemysław Kowalski govorio je o naučenim lekcijama s područja potpore industrijskoj transformaciji. "Odlučili smo se maknuti od usluga koje nude privatni subjekti, shvatili smo da su MSP-ovi naši klijenti i da je naša dužnost da ih zainteresiramo da nam se obrate. Svima je primarni zahtjev novac, ali to je zapravo opći termin za druge potrebe koje imaju, a na vama je da ih detektirate. Mi se ne bavimo financiranjem, ali im pomažemo da shvate profitabilnost svojih ideja. Zapravo im izračunamo hoće li im investicija za koju traže novac donijeti profit. Često to ne bude slučaj pa se na kraju vraćamo uslugama koje smo im u početku nudili, edukacijama o konkretnim i korisnim stvarima za njih te analizama poslovanja i smjera u kojem idu. Morate imati na umu da institucije ne pomažu ljudima, već ljudi pomažu ljudima. Individualni pristup je ključan, morate shvatiti njihove potrebe i cijelu priču maksimalno pojednostaviti. Oni ne traže prekomplicirane stvari, već pomoć oko stvari za koje jednostavno nemaju dovoljno vremena", istaknuo je Kowalski.

Prvi dan predavanja bio je namijenjen predstavnicima javne uprave te potpornim organizacijama odgovornim za pravnu, znanstvenu i financijsku podršku poduzetnicima u sklopu Industrije 4.0, dok je drugi dan bio namijenjen proizvodnim tvrtkama, kojima su poljski kolege objasnili kakav su put oni prošli te što hrvatske tvrtke trebaju tražiti od institucija, a što trebaju same poduzeti u implementaciji Industrije 4.0.

Snimku predavanja s prvog dana konfernecije možete pogledati na YouTubeu.