Europski kompas konkurentnosti: Put prema inovacijama, zelenoj industriji i ekonomskoj sigurnosti

Europska unija suočava se s ključnim izazovima u globalnoj utrci za gospodarsku konkurentnost. U novom dokumentu "Kompas konkurentnosti za EU", predstavljenom 29. siječnja 2025., istaknute su glavne prepreke i potrebne reforme kako bi Europa povratila svoju industrijsku i inovacijsku prednost. Ovaj dokument utvrđuje pristup i glavne mjere za ostvarenje tri transformacijska stupa koja iz Draghijevog izvješća.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako Europa ima sve što je potrebno za uspjeh.

"No, želimo li ponovno biti konkurentni, moramo ukloniti naše slabosti. S Kompasom za konkurentnost imamo plan, političku volju i zajednički smjer djelovanja. Sada su ključni brzina i jedinstvo. Svijet ne čeka", rekla je Ursula von der Leyen.

"Objava Kompasa konkurentnosti tek je prvi korak u stvaranju uvjeta za snažniji i otporniji gospodarski sustav u Hrvatskoj. Nastavit ćemo pratiti aktivnosti koje će omogućiti bolju prilagodbu našeg gospodarstva novim globalnim izazovima, jačanje industrijskih kapaciteta te poticanje investicija i inovacija kako bi Hrvatska bila konkurentnija unutar jedinstvenog europskog tržišta",  rekla je voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava.

Tri ključna stupa nove europske konkurentnosti

Inovacije i zatvaranje tehnološkog jaza

Kako bi Europa mogla konkurirati globalnim liderima, potrebno je ubrzati razvoj inovacija i olakšati njihovo širenje među poduzećima. Planirane mjere uključuju:

• Strategiju za start-up i scale-up poduzeća kako bi se uklonile prepreke za rast inovativnih tvrtki.
• Prijedlog 28. pravnog režima za pojednostavljenje poslovnih pravila i smanjenje troškova neuspjeha.
• Inicijativu "Gigatvornice umjetne inteligencije" za jačanje AI sektora u Europi.
• Akcijske planove za napredne materijale, kvantne tehnologije, biotehnologiju i svemirske tehnologije.

Ove mjere usmjerene su na stvaranje poticajnog okruženja za tehnološki razvoj i industrijsko širenje inovacija.

Zelena industrijska tranzicija i energetska održivost

EU ostaje predvodnik u globalnoj borbi za klimatsku neutralnost do 2050. godine. Kako bi zadržala industrijsku konkurentnost, predviđene su sljedeće mjere:

• Plan za čistu industriju usmjeren na dekarbonizaciju industrije uz jačanje konkurentnosti.
• Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju koji će omogućiti stabilnije i niže cijene energije.
• Akt o ubrzanju industrijske dekarbonizacije za bržu tranziciju energetski intenzivnih sektora.
• Prilagođeni akcijski planovi za čelik, metale i kemikalije koji će pomoći industrijama najizloženijima ekološkim promjenama.

Europa želi osigurati da zelena tranzicija bude prilika za gospodarski rast, a ne prepreka industrijskom razvoju.

Ekonomska sigurnost i smanjenje ovisnosti

Kako bi zaštitila svoju ekonomsku neovisnost i smanjila ovisnost o trećim zemljama, EU planira:

• Zajedničke platforme za kupnju ključnih sirovina kako bi osigurala stabilne opskrbne lance.
• Nova partnerstva za čistu trgovinu i ulaganja radi jačanja strateških dobavljačkih mreža.
• Reformu pravila o javnoj nabavi kako bi se osigurala prednost europskih prijava u ključnim sektorima.
• Bijelu knjigu o europskoj obrani kojom će se ojačati europska sigurnost i tehnološka suverenost.

Cilj je da EU ostane gospodarski snažna i otporna na globalne geopolitičke izazove.

Navedeni stupovi dopunjeni su horizontalnim mjerama koji su nužni za podršku konkurentnosti

Pojednostavljenje regulative i smanjenje administrativnog opterećenja

Komisija je postavila cilj smanjenja administrativnog tereta za poduzeća za 25%, a za MSP-ove za 35%. Omnibus paket pojednostavit će pravila o izvješćivanju, održivosti i financiranju.

Jačanje jedinstvenog tržišta

Nova Horizontalna strategija jedinstvenog tržišta modernizirat će regulatorne prepreke i poboljšati provedbu postojećih pravila kako bi se smanjila fragmentacija tržišta.

Financiranje konkurentnosti i Unija štednje i ulaganja

Kako bi se povećala ulaganja u inovacije, Komisija pokreće:

• Uniju štednje i ulaganja za učinkovitije usmjeravanje kapitala u razvoj.
• Razvoj vještina i kvalitetnih radnih mjesta

Komisija predlaže:

• Uniju vještina usmjerenu na obrazovanje i stjecanje vještina radnika u sektorima visokog rasta.
• Bolja koordinacija politika na nacionalnoj i EU razini
• Komisija uvodi Alat za koordinaciju konkurentnosti kako bi osigurala usklađene industrijske i investicijske politike među državama članicama.

Fond za konkurentnost pružati će financijsku potporu provedbi mjera u okviru alata za koordinaciju konkurentnosti