Dionici sustava gospodarenja komunalnim otpadom u posjetu primjerima dobre prakse u Italiji

Delegacija Hrvatske gospodarske komore u kojoj su sudjelovali dionici sustava gospodarenja komunalnim otpadom – komunalna društva iz više od 20 hrvatskih gradova, centri za gospodarenje otpadom, predstavnici jedinica lokalne i područne samouprave, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzcije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – bila je u trodnevnom studijskom posjetu primjerima dobre prakse u gospodarenju komunalnim otpadom u Italiji, tijekom kojeg su posjećeni talijanski lideri u sektoru gospodarenja otpadom – društvo Contarina S.p.A. u regiji Veneto te Alia Servizi Ambientali S.p.A i Revet S.p.A. u regiji Toskana.

Tijekom posjeta članovi delegacije stekli su uvide u međunarodno cijenjene modele gospodarenja komunalnim otpadom s fokusom na integriranom pristupu, kružnoj ekonomiji, odličnim rezultatima u razdvajanju i odvojenom prikupljanju, educiranju i motiviranju građana, naprednim sustavima u kompostiranju i preradi biootpada te preradi ambalaže, smart rješenjima i digitalizaciji te uspješnom gospodarenju otpadom u turističkim zonama i područjima pod konzervatorskom zaštitom.

Tijekom studijskog posjeta delegacija je imala priliku izravno upoznati i usporediti dva različita ali jednako uspješna modela gospodarenja otpadom – društvo Contarina S.p.A. u regiji Veneto poznato po modelu prikupljanja “od vrata do vrata” te model Alia Servizi Ambientali S.p.A. u Toskani kroz primjenu sustava pametnih uličnih spremnika – genius.

Contarina pruža uslugu za više od pola milijuna stanovnika u 49 općina provincije Treviso te se ističe izrazito visokim stopama odvojenog prikupljanja – preko 90 posto − zahvaljujući dosljednoj primjeni modela "od vrata do vrata" i sustava "plati koliko baciš" (Pay-As-You-Throw).

Ključ uspjeha tog modela čine visoka razina informiranosti građana i jasno definirane odgovornosti unutar sustava, koje počinju s građanima. Unatoč visokom standardu usluge, trošak za korisnike ostaje ispod talijanskog prosjeka, što ukazuje na učinkovitost i održivost modela. Uz vodstvo Marca Mattiella te predsjednika Contarine Sergia Baldina, članovi delegacije imali su priliku slušati o razvoju i specifičnosti njihovog modela kao i metodama uspješnog educiranja građana. Demonstriran je sustav prikupljanja “od vrata do vrata” te je organiziran obilazak napredne sortirnice i postrojenja za preradu biootpada iz kojeg se proizvodi biometan koji također služi kao gorivo za Contarinin vozni park.

U Firenci gdje je sjedište društva Alia Servizi Ambientali S.p.A. delegaciju je dočekao Domenico Scamardella, direktor Odjela za projektiranje i transformaciju u Aliji, koji ih je poveo u samo središte Firence, gdje je demonstriran i pojašnjen sustav podzemnih spremnika za odlaganje otpada. Napredni sustav omogućuje učinkovito prikupljanje otpada uz poštivanje svih konzervatorskih pravila te vrlo brzo i efikasno pražnjenje spremnika pomoću naprednog vozila, s jednim radnikom i bez izlaska iz kabine. Članove delegacije domaćini su potom odveli u predgrađe gdje su izbliza imali prilike upoznati pametne spremnike „Genius”, koji su korisnicima dostupni samo pomoću digitalnih uređaja (ključ ili AliaApp), a koji omogućuju kontrolu i praćenje pristupa.

Izvor: Leonardo Montaleni, Alia Servizi Ambientali S.p.A.

Posebno zanimanje među predstavnicima hrvatskih institucija i tvrtki izazvala je kontrolna soba u sjedištu Alije, gdje su delegaciju dočekali CEO Alberto Irace i glavni operativni direktor Alessandro Canovai. U naprednom dispečerskom centru koji je aktivan 24/7 pomoću digitalnog sustava konstatno se optimiziraju rute za vozače kamiona prema prometnim podatcima i stupnju popunjenosti spremnika na terenu.

Izvor: Leonardo Montaleni, Alia Servizi Ambientali S.p.A.

Alia je svoj sustav podigla na zavidnu razinu digitalne učinkovitosti – korisnici putem mobilne aplikacije u stvarnom vremenu prijavljuju otpad za zbrinjavanje te zahtjeve odmah obrađuju dispečeri dok korisnici dobivaju povratnu informaciju o rezultatu. Cijeli proces od prijave do izvršenja u pravilu traje samo nekoliko sati. Alijin primjer pokazao je kako su digitalizacija i integrirano upravljanje ključ za stvaranje dodatne vrijednosti iz otpada. Irace je ovaj patnetirani sustav slikovito opisao kao „obrnuti Amazon“ – Alia pomoću naprednih digitalnih alata i “genius” spremnika od građana prikuplja resurse koji se recikliranjem ponovno integriraju u gospodarstvo te tako optimizira prikupljanje otpada slično kao što Amazon upravlja logistikom i isporukama proizvoda.

Usporedba dvaju društava i dvaju modela gospodarenja komunalnim otpadom daje dragocjene uvide u to kako različiti teritorijalni, infrastrukturni i društveni konteksti mogu oblikovati uspješno i korisnički orijentirano gospodarenje otpadom. Ovakav uvid zaisgurno je primjenjiv na hrvatski sustav koji se suočava sa sličnim izazovima – urbanim i ruralnim razlikama, potrebom za okrupnjavanjem i digitalizacijom, kao i usklađivanjem zakonskog okvira s realnim mogućnostima na terenu.

Delegacija je svoje studijsko putovanje završila posjetom postrojenjima tvrtke Revet u Pontederi, kamo dolazi razdvojeni ambalažni otpad od plastike, aluminija, čelika i tetrapaka iz cijele Toskane. Ondje su imali priliku vidjeti impozantna postrojenja za selekciju i reciklažu, gdje se proizvode granulati dobiveni recikliranjem plastične ambalaže. Ti se granulati zatim koriste u proizvodnji novih predmeta, poput lonaca za rasadničarstvo, stolica, stadionskih sjedala, kanti i vreća za razdvajanje otpada, dijelova za automobile i skutere te bočica za kozmetiku.

Paušal kao temelj održivog sustava

Talijanski model gospodarenja otpadom potvrđuje učinkovitost sustava temeljenog na fiksnoj paušalnoj naplati komunalnih usluga, što je vidljivo na primjeru oba komunalna društva. Cijena i broj odvoza formiraju se prema broju članova kućanstva ili površini subjekta (za nekućanstva), a unutar paušala se uključuje određeni broj pražnjenja za koji se procjenjuje da je "normalan" za prosječno kućanstvo. 

Za razliku od hrvatskog modela, koji se oslanja na varijabilnu naplatu temeljem izmjerenog volumena miješanog komunalnog otpada, talijanski pristup naglasak stavlja na stabilnost sustava i jednostavnost za korisnika. Međutim, sustavi poput onih u regiji Veneto, primjerice Contarina, predviđaju dodatnu naplatu za bacanja iznad predviđene količine, čime se potiče odgovorno postupanje s otpadom. 

Uočeno je da varijabilna naplata u hrvatskoj praksi nerijetko dovodi do negativnih posljedica – korisnici nastoje izbjeći dodatne troškove tako da otpad koji bi trebao ići u MKO spremnike prebacuju u spremnike za papir ili plastiku, gdje mjerenje ne postoji. Takva praksa rezultira kontaminacijom korisnih tokova otpada i slabijom kvalitetom reciklata. 

Fiksna paušalna komponenta, uz definirani broj pražnjenja, predstavlja temelj financiranja suvremene komunalne usluge, uz mogućnost njezinog dopunjavanja sredstvima iz boravišne pristojbe u turistički opterećenim sredinama – što je slučaj u Firenci. Time se osigurava stabilnost prihoda, bolja kontrola nad tokovima otpada i kvalitetnije odvajanje na izvoru, bez poticanja „izbjegavajućeg“ ponašanja korisnika. 

Okrupnjavanje kapaciteta i funkcionalna konsolidacija sustava

Jedan od uvida proizašlih iz studijskog posjeta odnosi se i na pitanje razmjera i organizacije pružatelja komunalnih usluga. Talijanska praksa pokazuje da veći sustavi omogućuju racionalnije upravljanje, smanjenje troškova po korisniku i veću tehnološku učinkovitost. Naime, ekonomija razmjera omogućava ulaganje u suvremenu opremu, digitalna rješenja i bolju logistiku, čime se znatno povećava ukupna učinkovitost sustava. Nasuprot tome, fragmentirani sustavi s velikim brojem manjih operatera često nemaju potrebne resurse za razvoj i dugoročnu održivost, a istodobno se međusobno natječu na ograničenom tržištu, što vodi do erozije prihoda i kvalitete usluge.

Promjena percepcije: od „komunalaca“ do neizostavnih partnera u kružnom gospodarstvu

Direktori talijanskih tvrtki istaknuli su da je ključ uspjeha promjena percepcije građana o komunalnim poduzećima kao onima koji „uklanjaju otpad“ prema tvrtkama koje vraćaju vrijednost u sustav, stvaraju nova radna mjesta te primjenjuju visokotehnološka rješenja poput umjetne inteligencije i digitalnih alata.

Na temelju iskustava talijanskih partnera, identificirani su sljedeći ključni elementi učinkovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom:

• jasno definirana strategija naplate temeljena na fiksnom paušalnom modelu, uz mogućnost dodatnog financiranja iz prihoda turističkog sektora,
• snažna digitalizacija sustava i primjena pametnih rješenja za prikupljanje i logistiku,
• maksimalna učinkovitost i optimizacija troškova
• integrirani pristup obradi otpada – kroz razvoj infrastrukture za kompostiranje, bioplinska postrojenja, sortirnice i postrojenja za termičku obradu ostatnog otpada,
• okrupnjavanje kapaciteta i funkcionalna konsolidacija pružatelja usluga

Ova su iskustva vrijedna razmatranja u kontekstu budućih reformi gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, osobito s obzirom na nacionalne ciljeve i obveze proizašle iz europskih politika. Ujedno ovi uvidi otvaraju prostor za promišljanje otpada kao resursa i prilike za razvoj industrije u službi kružnog gospodarstva i zelene tranzicije. 

Termička obrada otpada neizostavna za zatvaranje kruga

Naposljetku, nije na odmet spomenuti jedan od važnijih uvida koji je prezentiran u okviru uvodnog predavanja koje je održao Luca Mariotto, direktor Sektora Ambinete talijanskog nacionalnog udruženja pružatelja javnih usluga Utilitalia. Integrirani i održivi sustav gospodarenja otpadom – onaj koji ima za cilj postupno zatvaranje odlagališta otpada – ne može funkcionirati bez postrojenja za termičku obradu ostatnog otpada, odnosno energana. U Italiji, čiji je sustav gospodarenja otpadom međunarodno priznat zbog visoke stope odvojeno prikupljenog otpada, nakon odvajanja korisnih frakcija i njihovog recikliranja ostaje određeni udio otpada koji nije moguće iskoristiti na druge načine. Taj neizbježni ostatak zbrinjava se u specijaliziranim postrojenjima za energetsku oporabu, čime se zatvara materijalno-energetski ciklus. Za hrvatski kontekst, ovo je posebno važna poruka u svjetlu dugogodišnjih rasprava o potrebi (ili izbjegavanju) izgradnje energana. Iskustvo Italije pokazuje da su one neizostavan dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

U delegaciji su sudjelovala ukupno 42 sudionika i to predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (Sanja Radović, načenica Sektora za održivo gospodarnje otpadom) te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Irena Vicković, Ojdana Rajić Azinović i Saša Pupovac), predstavnici komunalnih društava – Zagrebački holding d.o.o., Čistoća Rijeka, Čistoća Split, Gospodarenje otpadom Sisak, Pula Herculanea d.o.o., Čistoća d.o.o. Dubrovnik, Zeleni grad Šibenik, Ponikve eko otok Krk, 6. Maj d.o.o. Umag, Arburoža d.o.o. Novalja, Darkom d.o.o. Daruvar, Dugoselski komunalni i poduzetnički centar, Eko Moslavina d.o.o. Kutina, Ekos Hrvatska Kostajnica, KTD Hober d.o.o.  Korčula, KTD Mindel d.o.o. Lumbarda, Komunalno poduzeće Križevci, Nevkoš d.o.o. Vinkovci, Peovica d.o.o. Omiš, Komunalno društvo Ston, Centar za gospodarenje otpadom Šibenko-kninske županije Bikarac, dobavljači opreme Teknoxgroup i O-k-teh, predstavnici Grada Zagreba, Osječko-baranjske županije, Hrvatska udruga kompostana. Ispred HGK sudjelovali su Anamarija Damjanović i Nikola Noršić iz Sektora za industriju i održivi razvoj.

U ime organizatora, Anamarija Damjanović posebno se zahvalila svima sudionicima a napose predstavnicima organizacija i odgovornim osobama u društvima domaćinima koji su višemjesečnom suradnjom, iznimnim angažmanom i trudom članovima delegacije omogućili stjecanje korisnih znanja te iskustava: Luca Mariotto, direktor Sektora za okoliš talijanskog nacionalnog udruženja za javne usluge Utilitalia sa suradnicima, predsjednik Uprave Sergio Baldin i Marco Mattiello iz društva Contarina S.p.A, predsjednik Uprave Lorenzo Perra, Alberto Irace - CEO, Elena Fossi, Domenico Scamardella, Alessandro Canovai, Leonardo Montaleni iz društva Alia Servizi Ambientali S.p.A. te Alessia Scappini - CEO i Diego Barsetti sa suradnicima iz društva Revet S.p.A.

Izvor: Leonardo Montaleni, Alia Servizi Ambientali S.p.A.