Vrijeme održavanja: 26.05.2021.

Objavljeno: 26. 05. 2021. , Ažurirano: 27. 05. 2021.

Hrvatska gospodarska komora organizirala je online predstavljanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) od 2021. do 2023. godine u dijelu Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš je istaknuo da je NPOO usvojen u travnju i da se o njemu puno raspravljalo. "HGK je organizirala niz predstavljanja Plana u različitim područjima za koje je interes tvrtki bio jako velik. Industrija u ukupnom gospodarstvo Hrvatske sudjeluje sa 16 posto, a europski plan je da sudjeluje s 20 posto. Stoga je nužno provođenje transformacije domaće industrije, povećanje njene produktivnosti uz poštovanje digitalizacije i zelenih trendova koje nameće EU. Kako bi se ti ciljevi ostvarili moramo pomoći gospodarstvu da prevlada posljedice pandemije i uz adekvatne mjere implementira principe industrije 4.0. To će povećati konkurentnost, a sredstva iz NPOO će u tome igrati značajnu ulogu", izjavio je Radoš.

Glavi ekonomist HGK Zvonimir Savić ukratko je predstavio glavne značajke NPOO-a, pojasnivši po kojem ključu je plan rađen i što sve donosi Hrvatskoj. "NPOO nam donosi 47,5 milijardi kuna, što čini 12 posto našeg BDP-a, odnosno 1466 eura po stanovniku. Postoje čvrste smjernice po kojima sredstva moraju biti usmjerena u projekte zelene transformacije i digitalizacije. Troškovi koji se priznaju pokrivaju vrijeme od veljače prošle godine do sredine 2026., a najveći udio NPOO-a će kod nas biti usmjereno u gospodarstvo, potom u javnu upravu, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo i obnovu zgrada. Prema projekcijama Svjetske banke BDP bi nam trebao značajno više rasti na račun NPOO-a nego bez njega, do 1,4 posto u 2022. i 2023. godini čime bi se već tada uspjeli vratiti na razinu otprije pandemije. 6,1 milijardu kuna možemo dobiti avansno već na jesen i tako početi s pripremom za provođenje projekata", poručio je Savić.

Komponentu NPOO-a Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva predstavila je državna tajnica Nataša Mikuš Žigman iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. "Ciljevi su zelena tranzicija, adresiranje strukturnih izazova i poboljšanje poslovne klime. Reforme se odnose na daljnja administrativna i parafiskalna rasterećenja, nastavak reforme reguliranih profesija, unaprjeđenje okvira za promociju privatnih ulaganja, poticanje zelene tranzicije, diversifikacija tržišta kapitala, razvoj otpornosti kreativnog i kulturnog sektora. Cijeli niz mjera usmjeren je prema bankama i njima želimo osloboditi kapital koje one imaju prema gospodarstvo. Također želimo podići ulaganja u istraživanje u razvoj i inovacije kako bi kroz njih naše tvrtke mogle proizvesti nove usluge i proizvode", elaborirala je Mikuš Žigman.

Iva Debanić iz HAMAG-BICRO-a je pojasnila kako su predviđene dvije vrste financijskih instrumenata, zajmovi od 300 milijuna kuna i subvencija kamatne stope za 100 milijuna kuna koja bi se vezala na postojeće jamstvene sheme. "EK je izričito tražila demarkaciju između NPOO i postojećeg kohezijskog plana pa smo se zato odlučili na subvenciju kamatne stope kako bi iskoristili sva dostupna sredstva", rekla je Debanić.

Hrvoje Galičić iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak je naglasio da su pokušali u okviru zadanih uvjeta pokriti što više potreba gospodarstva. "Pored bespovratnih sredstava i kredita za male i srednje poduzetnike, predložili smo i mjere da se potiču ulaganja iznad 100.000 eura za potrebe srednjih i velikih poduzeća te javnog sektora. Uz subvenciju kamatnih stopa u poslovnim bankama, zalažemo se za mjere za poticanje financiranja mladih poduzetnika početnika. Cilj nam je financirati investicije koje općenito dižu konkurentnost, a ne isključivo ulaganja u zelene tehnologije. Predviđen i razvoj nove garantne sheme koja će posebno važna biti za industriju čiji su kolaterali teže utrživi za banke", kazao je Galičić.

Načelnica Sektora za audiovizualne djelatnosti i poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama Ministarstva kulture i medija Vjera Matković je kazala da je pogođenost tih industrija pandemijom enormna te da je time smanjen njihov udio u BDP-u. "Zbog pada prihoda tvrtke iz branše nemaju mogućnost ulaganja u razvoj poslovanja pa smo im željeli osigurati bespovratna sredstava. Bitno nam je obuhvatiti i poslovne procese i proizvodnju. Ideja je da alokaciju od ukupno 300 milijuna kuna ostvarimo kroz javne pozive, a ciljane skupine su mikro, mala i srednja poduzeća. Maksimalni iznos potpore je ograničen na sedam milijuna kuna", objasnila je Matković.

Načelnica Samostalnog sektora za medije Nives Zvonarić iz Ministarstva kulture je upozorila kako u doba krize uvijek na vidjelo dolazi količina dezinformacija i lažnih vijesti koje se javno objavljuju. "Stoga smo odlučili da jednu od mjera bude uspostava provjere medijskih činjenica. Provjeriteljima ćemo omogućiti da educiraju svoje djelatnike, nabave tehnološku opremu i potrebne sustava komunikacije. Također radimo na sustavu javne obave podataka koji za cilj ima izradu baze podatak za elektroničke i sve druge medije.

Sudionici su imali brojna pitanja, mikro tvrtke su istaknule kako im je udio sufinanciranja projekata prevelik odnosno prag investicija im je previsok, a velike kompanije je pak zanimalo mogu li sudjelovati u natječajima i kako. Bilo je i dosta upita o uključivanju pojedinih grana industrije u financiranje, visinu de minimis potpora, a tvrtke su istaknule i problematiku vlastitog učešća u investicijskim projektima i nemogućnost dobivanja kredita od strane banaka.