Za sljedeću turističku sezonu hrvatskom će turizmu nedostajati oko 15 tisuća kvalificiranih djelatnika. Situacija s nedostatkom radnika u najjačoj hrvatskoj gospodarskoj grani tim je apsurdnija budući da su ove godine učenici prilikom upisa u prve razrede odabrali većinom strukovna zanimanja, no dostupan broj mjesta nije bio u skladu s interesom učenika. Tako se ove godine više od 3.800 učenika željelo školovati za kuhara, a upisano je samo 1.200. Za zanimanje konobara obrazovat će se 705 učenika, no interes je bio mnogo veći u usporedbi s dostupnim kvotama, ukupno 2160 učenika. O potrebama poslodavaca, uspješnim europskim modelima strukovnoga obrazovanja i postojećem stanju u turizmu po pitanju radne snage bilo je riječi u sklopu Hrvatskoga turističkog foruma u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, pod temom Ljudski potencijali – izazovi hrvatskoga turizma, koji je danas održan u sklopu Dana hrvatskoga turizma u Hvaru. Iako su tijekom rasprave predstavljena privremena rješenja i mjere koje i sami poslodavci primjenjuju radi privlačenja i zadržavanja radne snage, sudionici foruma zaključili su da je za dugoročno rješenje nedostatka kvalificirane radne snage nužno na razini sustava implementirati dualni model strukovnoga obrazovanja

„Problem je što naša legislativa ne dopušta da manji broj učenika upiše neki smjer jer se ne može formirati razred. U Austriji i Njemačkoj uz dualni model strukovnoga obrazovanja i posredničku ulogu komora toga nema, već tvrtka raspiše natječaj i na temelju toga se upisuje i u školu. U HGK se zalažemo da to bude riješeno na razini sustava, a ne putem nekoliko svijetlih primjera pojedinih tvrtki. Komora ima te kapacitete za ispunjavanje potreba gospodarstva za radnom snagom, i to baš ovakvim modelom“, rekao je voditelj Odjela za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore Božo Pavičin.

Direktorica u Austrijskom uredu za vanjsku trgovinu (WKO) Sonja Holocher-Ertl predstavila je model dualnoga strukovnog obrazovanja u Austriji, točnije set mjera koji je razvila komora za pitanje obrazovanja na temelju potreba poslodavaca. U Austriji najviše poteškoća s pronalaskom kvalificiranih radnika imaju srednje tvrtke, posebice u turizmu. „U našem modelu praktični dio, tj. vrijeme koje učenik provede u tvrtki, čini 80% obrazovanja. Učenici postanu zaposlenici tvrtke tako što ih tvrtka odabere, uz naknadu za svoj rad. Uobičajeno je da provede četiri dana tjedno u tvrtki, a jedan u školi, dok je u slučaju turizma to prilagođeno s obzirom na sezonu. Tek je jedna trećina kurikuluma posvećena općim znanjima“, rekla je Holocher-Ertl, uz napomenu da 81% učenika koji završe prema ovakvome modelu nastavi raditi u turizmu.

holocher.jpg

Direktorica u Austrijskom uredu za vanjsku trgovinu (WKO) Sonja Holocher-Ertl; Izvor: HGK

Njemački model predstavila je stručnjakinja za obrazovanje u Njemačko-hrvatskoj komori Ramona Neuse. Bottom-up pristupom tvrtke su uključene u razvoj kurikuluma. Ne ulažu samo financijski u učenika, već i znanjem u razvoj samoga programa.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Franjo Matušić napomenuo je da će potreba za radnom snagom biti i veća od očekivane za sljedeću godinu, s obzirom na nove investicije, s 20 tisuća radnika za turizam. Predstavio je šest centara kompetentnosti za turizam u Zaboku, Osijeku, Puli, Opatiji, Splitu i Dubrovniku, koji će služiti i za doškolovanje nastavnika i za suradnju s gospodarstvenicima, no čija će se održivost pokazati tek nakon nekoga vremena. „Mi smo stvarno htjeli postići to da i gospodarstvenici mogu uspostavljati centre kompetentnosti, no najslabija je točka trenutni nastavni kadar u tim centrima. Ipak, zahvaljujući inozemnim partnerima, i oni će se dodatno obrazovati“, rekao je Matuši

Silvija Baričević, direktorica ljudskih potencijala hotela Jadranka predstavila je interne edukacije za zaposlenike hotelske grupacije. „U tvrtki imamo interne male centre kompetentnosti za koje smatramo da su nužni za pružanje kvalitetne usluge gostima. Godišnje ulažemo više od dva milijuna kuna u interne edukacije, Naime, naše potrebe za zapošljavanjem trenutno su mnogo veće od onoga što nam tržište osigurava“, naglasila je Baričevi

Nevena Tolanov, voditeljica odjela ljudskih resursa u hotelskoj kompaniji Valamar Riviera, izrazila je zabrinutost oko malih kapaciteta škola i činjenice da se interes generira više u školama kontinentalne Hrvatske. „Imamo intenzivne kampanje po cijeloj Hrvatskoj, i to po svim školama, da predstavljamo zanimanja u turizmu i privučemo učenike kontinentalnih škola da dođu raditi na obalu, što ipak podrazumijeva jednu veću životnu promjenu. Više od 70% naših stipendista učenici su kontinentalnih škola, ali problem je kako takvom učeniku osigurati da odradi praksu kod nas“, rekla je Tolanov.

 

mtušić, tolanov, baričević, pavičin.jpg

Sudionici slijeva nadesno: Matušić, Tolanov, Baričević, Pavičin; Izvor: HGK