Ministar turizma: Obiteljski smještaj je smještaj s osmijehom i vrlo je bitan dio turizma

"Iznajmljivači u domaćinstvu vrlo su bitan dio turizma. Oni ostvaruju 1,4 milijarde eura prihoda, u svom sastavu imaju 80.000 objekata te bilježe 30 milijuna noćenja. Zato ih treba smatrati ozbiljnim partnerom jer se bez njih u ovom trenutku ne može u hrvatskom turizmu", rekao je ministar turizma Gari Cappelli na panelu Aktualni zakonski izazovi obiteljskog smještaja, održanom u sklopu 3. nacionalnog Foruma obiteljskog smještaja (FOS) u Zadru.

Uzvanici i publika tijekom drugog dana FOS-a; Izvor: HGK.

Sadašnji ministar turizma i sam se nekada bavio privatnim iznajmljivanjem, pa su mu stoga poznati problemi s kojima se suočavaju privatni iznajmljivači. Govoreći o zakonima koji su trenutno na snazi u turizmu, Cappelli je rekao kako su oni napisani, ali to ne znači da trebaju vječno trajati. Zaključio je kako se na kraju FOS-a trebaju iznaći zaključci s realnim prijedlozima za promjene određenih zakona u turizmu, prije svega onih koji se tiču parafiskalnih nameta. Nakon toga će se razgovarati u Ministarstvu turizma, pa tek tada će se predložiti izmjene zakona.

Publika tijekom drugog dana FOS-a; Izvor: HGK.

Iako su hoteli zamašnjak razvoja turizma i toga moramo biti svjesni, jer oni pokreću turističku aktivnost, a kada su puni tada se popunjava i obiteljski smještaj. No, unatoč tome Cappelli smatra kako treba marketinški pristupiti obiteljskom smještaju. "Taj oblik smještaja je tzv. smještaj s osmijehom jer se svakom gostu pristupa s velikom odgovornošću. Prije svega potrebno je rekategorizirati privatne smještajne objekte jer gost mora znati što stoji iza svake pojedine zvjezdice. Osim toga, do ljeta 2017. trebao bi se izglasati novi zakon o boravišnoj pristojbi kao i onaj o turističkim zajednicama. Ta se pristojba mora namjenski trošiti što znači da se mora vratiti u turizam", zaključio je Cappelli.

Sudionici panel rasprave o aktualnim zakonskim izazovima obiteljskog smještaja; Izvor: HGK.

Na panel raspravi na temu aktualnih zakonskih izazova obiteljskog smještaja sudjelovali su predstavnici Ministarstva kulture, Hrvatske radiotelevizije te zadarskog Vodovoda. Rasprava se povela oko visine RTV pretplate, komunalne naknade, ZAMP-a, spomeničke rente te plaćanja poreza nerezidenata. Tom je prigodom predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK Nedo Pinezić rekao kako su privatni iznajmljivači ustvari građani koji žele znati zašto moraju plaćati svaki televizijski prijemnik u svakoj sobi koju iznajmljuju. "S druge strane kao savjesni građani želimo na pošten način participirati u javnom servisu, ali ne želimo da se bilo kakva odluka donese bez nas. Mi gledamo javnu televiziju, a ne naši strani turisti. Obiteljski smještaj nije poslovni prostor i kao takvom mu se treba pristupiti", naglasio je Pinezić.

Predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK Nedo Pinezić; Izvor: HGK.

Upitao je na koji se način mjeri da neko domaćinstvo putem televizijskog prijemnika gleda HRT, a ne neku lokalnu televiziju? Rukovoditelj Radne jedinice Pristojbe HRT-a Damir Tus je objasnio kako određene agencije provode takvo mjerenje koje je ustvari prihvaćeno u svijetu. "Osim podataka o broju ljudi koji prate određeni program, postoji mjerenje i o tome koja je to dobna skupina koja gleda određeni televizijski program. Mjerenje se obavlja na način da se u televizijske prijemnike ugrađuje poseban aparat koji to obavlja", naglasio je Tus. Dodao je kako se u kućanstvima plaća samo pretplata po jednom prijemniku bez obzira koliko ih ima u kući. No, u ugostiteljstvu se za jedan plaćeni prijemnik ostvaruje pravo za neplaćanje tri prijemnika. Svaki dalji prijemnik se plaća. "Iznajmljivači to plaćaju samo u razdoblju u kojem iznajmljuju svoje objekte. Pristojba mora biti neki ekvivalent koji će pokriti sve obveze koje je HRT preuzela u svom ugovoru s Vladom za financiranje svih programa, radija, raznih programa i dr. Od 1,2 milijarde kuna koliko HRT godišnje ubere pristojbe, 420 milijuna kuna odlazi na filmsku i glazbenu industriju, neovisnu produkciju, autorske honorare i ostalo. Obveza plaćanja pristojbe je regulirana zakonom, pa se to odnosi na sve hrvatske građane", zaključio je Tus.