Nedjeljko Pinezić, vlasnik i direktor tvrtke Quanarius d.o.o., Krk

Suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom nam je izuzetno značajna. Mi, mali iznajmljivači smještaja smo još prije 17 godina krenuli u organiziranje pri Županijskoj komori Rijeka. Moram istaknuti kako je jedino Komora prepoznala potencijal mikro-poduzetništva u turizmu. Danas smo došli na ovu razinu na kojoj s velikih 50 posto sudjelujemo u ukupnoj slici hrvatskog turizma i ostvarujemo 22 milijuna noćenja, a postali smo ujedno i glavna poluga razvoja mikro-poduzetništva u Hrvatskoj.

Znamo da Hrvatska ne stoji baš sjajno na europskoj ljestvici konkurentnosti za mikro-poduzetnike. Klima je loša, uvjeti poslovanja vrlo nefleksibilni, a ovaj segment bi trebao postati stup stabilnosti kao što je to u zdravim ekonomijama, poput njemačke. U mikro-poduzetništvu se može osigurati zapošljavanje pojedinih obitelji. Ujedno mikro-poduzetnici generiraju poslove i za ostale zaposlenike, a važno je istaknuti kako se upravo u mikro-poduzetništvu ostvaruje i najveći broj inovacija u svim proizvodima i uslugama.

Velike korporacije na Zapadu sponzoriraju inovativne poduhvate mikro-poduzetnika, a takvu ulogu u Hrvatskoj igra upravo Hrvatska gospodarska komora.  Da nije bilo nje, ovaj segment hrvatskog gospodarstva sigurno se ne bi mogao razviti. Članarina za mikro-poduzetnike od 42 kune mjesečno ne samo da pokriva lepezu usluga koje im se nude nego je i doprinos održavanju postojeće strukture koja postoji u svim hrvatskim županijama.

Nemojmo zaboraviti da servis koji nudi Komora treba ići prema korisniku, a ne da se usluge traže samo u Zagrebu ili većim regionalnim centrima. U situaciji kada se mnoge servisne usluge poput pošte, banaka ili ostalih institucija povlače iz manjih mjesta, održati sustav HGK na cijelom području Hrvatske kojim se osigurava jedan jedinstveni servis za mikro-poduzetnike od izuzetnog je značaja.

Članarina je upravo ono što poduzetnici mogu, trebaju i žele dati kako bi još više participirali u uslugama koje im stoje na raspolaganju.

Mislim da bismo kroz komorski sustav trebali više raditi s mikro-poduzetnicima na usmjeravanju njihovih investicija u smjeru održivosti. Do sada su i ministarstva i banke bile koncentrirane na plasman kapitala, a manje na usmjeravanje investicija u pravcu održivosti, razvoja i osiguravanja povrata ulaganja. Komora ima cijeli niz stručnih službi koje mogu dati velik doprinos u tom smjeru, a ona i jedina može povezati sektore gospodarstva i učiniti mnogo na plasmanu proizvoda i usluga unutar različitih grupacija.

U Komori okupljamo proizvođače, poljoprivrednu proizvodnju, uslužne sektore i turizam, a samo povezivanje na toj razini omogućava veću financijsku i trgovačku razmjenu. Na taj način se otvara prostor za trgovanje proizvodima koji su manje poznati na tržištu. Mislim da se Komora više mora fokusirati na susrete proizvođača i onih koji trebaju te proizvode.