Izvor: Pixabay

Nastavljeno smanjivanje razine javnog duga


Objavljeno: 01. 09. 2016. , Ažurirano: 09. 09. 2016.


Na kraju svibnja ove godine razina javnog duga iznosila je 285,0 milijardi kuna, što je 84,1 milijun kuna manje nego u travnju i 4,8 milijardi kuna ili 1,7% manje nego u svibnju prošle godine. Time se nastavlja smanjivanje razine duga na mjesečnoj (četvrti mjesec zaredom) i godišnjoj razini (treći mjesec zaredom).

Povoljnija gospodarska situacija praćena rastom BDP-a i, stoga, rastom proračunskih prihoda omogućila je i bolju proračunsku situaciju, osobito jer  su režim privremenog financiranja i kasnije djelovanje tehničke Vlade ograničavali rast proračunske potrošnje. U takvim je okolnostima manjak državnog proračuna u prvih pet mjeseci ove godine bio za 3,6 milijardi kuna niži nego u istom razdoblju prošle godine pa su niže potrebe financiranja povoljno utjecale na kretanje javnog duga.

U prvih je pet mjeseci ove godine razina javnog duga smanjena za 4,6 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 2,7 milijardi kuna, dok je istodobno razina inozemnog duga smanjena za 7,3 milijarde kuna. Veće oslanjanje na domaće izvore financiranja dijelom je posljedica odustajanja od izdavanja inozemne obveznice zbog trenutno visoke zahtijevane kamatne stope i ocjene da bi se u narednom razdoblju zemlja mogla povoljnije zadužiti. Stoga su u odnosu na kraj prošle godine smanjene sve komponente inozemnog duga, pri čemu najviše dug po obveznicama (za 4,6 milijardi kuna), potom kreditno zaduženje (za 2,7 milijardi kuna) te kratkoročni dug koji je smanjen za 40,5 milijuna kuna. S druge strane, na domaćem je tržištu porastao dug po obveznicama (za 5,8 milijardi kuna), a istodobno je smanjen dug na temelju kredita (za tri milijarde kuna) te kratkoročni dug na temelju trezorskih zapisa za 210,4 milijuna kuna. Tako se na kraju svibnja ove godine 61,1% ukupnog duga opće države odnosilo na unutarnji dug, a 38,9% na inozemni dug. Riječ je o povijesno najnižem udjelu inozemnog duga otkad postoje usporedivi podaci (od konca 1999. godine). Zaduživanje na domaćem tržištu umanjuje dio rizika (posebno valutni, odnosno tečajni), ali može prijetiti situacijom da država svojim zaduživanjem istisne privatni sektor. Pri obilnoj likvidnosti bankarskog sektora, to trenutno ne predstavlja stvarnu opasnost.

U posljednja se tri mjeseca javni dug smanjuje po međugodišnjoj stopi od oko 1,7%. Takva tendencija, u okolnostima nešto bržega gospodarskog rasta od planiranog, povoljnih proračunskih kretanja te očekivanog nastavka procesa fiskalne konsolidacije, sugerira mogućnost stabiliziranja udjela javnog duga u BDP-u na kraju ove godine na razini bliskoj prošlogodišnjoj. To bi bio dobar temelj za njegovo smanjivanje u narednim godinama prema zadovoljavanju Maastrichtskog kriterija od 60% BDP-a.