Izvor: Pixabay

Nastavljene povoljnije tendencije kretanja javnog duga


Objavljeno: 03. 10. 2016. , Ažurirano: 03. 10. 2016.


Na kraju prvog polugodišta ove godine javni je dug iznosio 285,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna ili 0,6% manje nego na kraju prvog polugodišta prošle godine te 3,9 milijardi kuna manje nego na kraju 2015. godine.

U vremenskom horizontu u kojem postoje metodološki konzistentni podaci o javnom dugu (od kraja 1999. godine), to je prvi put da se u prvom polugodištu neke godine bilježi pad razine javnoga duga. Povoljnija situacija s javnim dugom u ovoj godini rezultat je istodobnog djelovanja više činitelja, a prije svega ubrzanijega gospodarskog rasta, povoljnijih fiskalnih kretanja (proračunski manjak opće države prema GFS 2001 metodologiji u prvom je polugodištu smanjen za 5,1 milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine), pozitivnog utjecaja tečaja na stanje duga, korištenja sredstava depozita, ograničenih mogućnosti države i javnog sektora u stvaranju novih obveza pri privremenom proračunskom financiranju u prvom kvartalu ove godine te nižih troškova zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu. U takvim je okolnostima udio javnog duga u BDP-u smanjen s 86,7% na kraju prošle godine na 84,5% na kraju lipnja ove godine.

U politici zaduživanja uočljiva je snažnija orijentacija na korištenje domaćih izvora uz smanjenje zaduživanja na inozemnom tržištu. To je rezultat privremenog odustajanja od izdavanja euro obveznice zbog nepovoljnih troškova zaduživanja pri niskom kreditnom rejtingu zemlje i istodobnoj sposobnosti domaćega tržišta da apsorbira povećano zaduživanje države. Tako je iznos javnoga duga na domaćem tržištu u prvih šest mjeseci ove godine porastao za 2,7 milijardi kuna, dok je istodobno zaduženost na inozemnom tržištu smanjena za 6,6 milijardi kuna. Pritom se najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio na povećani dug na temelju obveznica (za 6,5 milijardi kuna), dok je stanje kreditnog duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 2,8, odnosno milijardu kuna. Na inozemnom su tržištu smanjene sve komponente državnog duga, a najviše stanje duga po obveznicama (za 4,8 milijardi kuna) i po kreditima (za 1,8 milijardi kuna). Stanje javnoga duga smanjuju sve sastavnice opće države, pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine središnja država smanjila razinu svog duga za 3,4 milijarde kuna, lokalna država za 0,5 milijardi kuna i fondovi socijalne sigurnosti za 0,4 milijuna kuna. Pritom dug središnje države čini 98,4% ukupnoga javnog duga opće države.

Činjenica da je lipanj četvrti mjesec zaredom u kojem se bilježi pad javnoga duga na godišnjoj razini sugerira da je cilj stabilizacije razine javnoga duga i blagi pad njegova udjela u BDP-u na kraju ove godine realna mogućnost. To će, uz fiskalnu konsolidaciju, pozitivno utjecati na buduće troškove zaduživanja što je izuzetno važno zbog visokih potreba refinanciranja obveza u narednoj godini (između ostalog dospijevaju domaće obveznice od 5,5 i četiri milijarde kuna, inozemna obveznica od 1,5 milijardi USD i zajmovi u ukupnom iznosu od 8,9 milijardi kuna).  

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Povoljnije tendencije ukupne gospodarske aktivnosti te fiskalnih kretanja rezultiraju, prvi put u posljednjih 17 godina, smanjenjem javnoga duga u prvoj polovini godine i to za 3,9 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine. Takva kretanja sugeriraju stabilizaciju javnoga duga te njegov manji udio u BDP-u u 2016. godini, što će, između ostaloga, utjecati na buduće troškove zaduživanja.