Izvor: Pixabay

Nastavljen pad razine bruto inozemnog duga


Objavljeno: 01. 07. 2016. , Ažurirano: 24. 08. 2016.


Ožujak je peti mjesec zaredom u kojem se bilježi smanjenje razine bruto inozemnog duga. Stoga je na kraju prvoga kvartala ove godine bruto inozemni dug iznosio 44,3 milijarde eura, što je 1,2 milijarde eura manje nego na kraju prošle godine te istodobno 4,8 milijardi eura ili 9,7% manje nego na kraju prvoga kvartala prošle godine.

Time je udio bruto inozemnog duga u BDP-u smanjen sa 103,7% na kraju 2015. godine na 100,5% na kraju ožujka ove godine. Gotovo trećina ovogodišnjeg smanjenja inozemnog duga rezultat je povoljnog utjecaja međuvalutarnih promjena.

U prva tri mjeseca ove godine razina je bruto inozemnog duga države smanjena za 713,6  milijuna eura jer je pri nižem proračunskom manjku država smanjila svoje obveze prema inozemnim vjerovnicima. Smanjena je i razina duga ostalih domaćih sektora (za 700,7 milijuna eura), što je nešto više nego li je povećan dug na osnovi izravnih ulaganja (za 409,6 milijuna eura). Blago je povećan bruto inozemni dug središnje banke (za 173,6 milijuna eura) pri padu iznosa bruto međunarodnih pričuva te smanjenju deviznog depozita države. Druge monetarne financijske institucije nastavile su sa smanjivanjem razine svog inozemnog duga pa je tijekom prvoga kvartala ove godine dug smanjen za 362,5 milijuna eura. Razduživanje banaka nastavljeno je i na godišnjoj razini (u ožujku po dosad najvišoj međugodišnjoj stopi od 29,8%), čime se kontinuitet pada protegao na 47 uzastopnih mjeseci.

Unutar ostalih domaćih sektora prvi kvartal ove godine obilježilo je znatno smanjivanje bruto inozemnog duga tvrtki. Pritom su privatne nefinancijske tvrtke smanjile razinu svog duga za 550,2 milijuna eura, dok je istodobno bruto inozemni dug javnih nefinancijskih tvrtki smanjen za 207,9 milijuna eura.

Iako su u prošloj godini i početkom ove godine prisutne tendencije povoljnijega kretanja razine bruto inozemnog duga pod utjecajem usporenijeg zaduživanja države i razduživanja monetarnih financijskih institucija, ipak Hrvatska s razinom duga višom od razine BDP-a ostaje visoko zadužena zemlja sa snažno izraženim rizicima povezanima s mogućim promjenama u visini kamatnih stopa te s tečajnim promjenama. Stoga visoke razine javnoga i bruto inozemnoga duga i dalje sputavaju mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje, a time i mogućnost ostvarivanja povoljnijeg financiranja države, tvrtki i stanovništva.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Razina bruto inozemnog duga u prvom je kvartalu, kao posljedica smanjenja tog duga u gotovo svim sektorima gospodarstva, smanjenja za 1,2 milijarde eura. Time je i odnos inozemnog duga i BDP-a poboljšan za 3,2 postotna boda u odnosu na kraj prošle godine. Naime, udio bruto inozemnog duga krajem prvog kvartala smanjen je na 100,5 % BDP-a.