Nastavljen kontinuitet smanjivanja inozemne zaduženosti

Unatoč tome, na godišnjoj je razini nastavljena tendencija smanjivanja razine zaduženosti, pa je inozemni dug na kraju studenoga prošle godine bio 2,8 milijardi eura ili 6,4% niži nego u istom mjesecu 2016. godine. Riječ je o nastavku međugodišnjeg pada razine inozemnog duga koji je kontinuirano prisutan u posljednja 24 mjeseca pod utjecajem razduživanja opće države, monetarnih financijskih institucija i ostalih domaćih sektora. Pritom i dalje prema visini godišnje stope pada prednjači bruto inozemni dug monetarnih financijskih institucija (u studenome prošle godine za 17,2%) koji se kontinuirano smanjuje još od svibnja 2012. godine, s tim da je u posljednjih 26 mjeseci taj pad dvoznamenkast. Kontinuitet smanjivanja inozemne zaduženosti bilježe i ostali domaći sektori (tvrtke) čiji se dug smanjuje u posljednja 23 mjeseca, s tim da se u posljednja tri mjeseca stopa pada stabilizirala na oko 9% godišnje. Takve tendencije, uz skromne pomake u kreditnoj aktivnosti, rezultat su veće usmjerenosti tvrtki na financiranje na domaćem financijskom tržištu na kojem se bilježi pad kamatnih stopa, stoga se smanjuje atraktivnost i potreba inozemnog zaduživanja. Istodobno je u studenome na godišnjoj razni dug opće države smanjen za 2,0%, a dug središnje banke za 24,2%, dok je istodobno porastao dug na temelju izravnih ulaganja za 6,8%.

U prvih jedanaest mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 660,3 milijuna eura, pri čemu su smanjeni dugovi ostalih domaćih sektora (za 941,9 milijuna eura), drugih monetarnih financijskih institucija (za 676,9 milijuna eura) i opće države (za 116,5 milijuna eura), dok je istodobno povećan dug središnje banke za 680,1 milijun eura (uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove) i dug na temelju izravnih ulaganja za 394,8 milijuna eura. U takvim okolnostima u strukturi bruto inozemnog duga na kraju studenoga prošle godine dominiraju ostali domaći sektori s 34,6%, slijedi opća država s 35,8%, izravna ulaganja s 15,0%, druge monetarne financijske institucije s 9,5% i središnja banka s 5,1%.

I u narednom razdoblju očekujemo nastavak sličnih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga u smjeru smanjivanja inozemne zaduženosti, čemu će pridonositi smanjena potreba države za financiranjem pri uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji te povoljni uvjeti za financiranje tvrtki na domaćem financijskom tržištu.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, što će pozitivno djelovati na smanjivanje rizika, osobito tečajnog, te pridonijeti mogućnosti poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje.