Izvor: HGK Županijska komora Pula

Na Pula Boat Fairu održan okrugli stol Perspektiva hrvatske brodogradnje


Objavljeno: 14. 10. 2015. , Ažurirano: 16. 09. 2016.


Svi sudionici složili su se kako inicijative poput okruglog stola pridonose međusobnom umrežavanju, jer domaća brodogradilišta imaju isti zajednički cilj – koristiti se kvalificiranim kadrovima te upotrebljavati što više hrvatskih proizvoda.

Prvog dana šestoga Međunarodnog sajma brodske opreme i brodova Pula Boat Fair, Županijska je komora Pula održala okrugli stol na Perspektiva hrvatske brodogradnje koji je okupio predstavnike malih, srednjih i velikih hrvatskih brodogradilišta. Sudionici okruglog stola u svojim su se obraćanjima osvrnuli na stanje u brodogradnji, knjigu narudžbi i planove, ali i na proizvođače brodske opreme i stručne kadrove koji su im potrebni.

Nakon uvodnoga govora predsjednice ŽK Pula Jasne Jaklin Majetić, predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula je najvažnije probleme s kojima se domaća brodogradnja susreće iz perspektive HUP-a, a to su vezanost na bankarski sustav, neusklađenost domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u pogledu duljine trajanja koncesije te nedostatak radne snage.

Direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda d. d. Siniša Ostojić govorio je o stanju hrvatske brodogradnje u kontekstu domaćeg i inozemnog tržišta. Osvrnuo se na Brodotrogir, Brodosplit i Uljanik za koje je kazao kako u ovom trenutku imaju osnažene ugovore za 40 plovnih objekata vrijednosti više od 1,5 milijardi dolara. Ostojić je također kazao kako velika brodogradnja ima problem nedostatka kvalificirane radne snage, a istaknuo je i problem previsokih kamata. Zaključio je da su šansa hrvatske brodogradnje proizvodi visoke dodane vrijednosti i specijalnih namjena koji imaju niži udio čelika.

Vrlo zapažen govor održao je Marinko Brgić, član uprave Uljanik grupe. On je govorio o velikim promjenama kroz koje Uljanik trenutno prolazi, a koje se tiču sinergije pulskoga i riječkog brodogradilišta.

„Knjiga narudžbi za oba brodogradilišta ima 23 plovna objekta, što znači da su oba brodogradilišta u potpunosti zaposlena. Sada ugovaramo za 2018. godinu, a riječ je o objektima koji daju dodanu vrijednost i s kojima ostaje novaca za budući razvoj brodogradilišta“, kazao je Brgić.

O procesu privatizacije Brodosplita, govorio je Darko Pappo, član uprave koji je govorio o kadrovskom restrukturiranju i usmjerenju na nišu kruzing brodova srednje veličine.

Od ostalih govornika valja izdvojiti Miljenka Brnića koji je predstavio pulsko brodogradilište Tehnomont d. o. o., zatim predsjednika Udruženja male brodogradnje pri HGK Borisa Vukušića, dopredsjednika Hrvatskoga klastera konkurentnosti pomorske industrije Vedrana Slapničara te poslovnog tajnika Zajednice proizvođača brodske opreme pri HGK Slavena Štrkovića.

Svi sudionici složili su se kako inicijative poput okruglog stola pridonose međusobnom umrežavanju, bez obzira na strukturne razlike između male i velike brodogradnje jer domaća brodogradilišta imaju isti zajednički cilj – koristiti se kvalificiranim kadrovima te upotrebljavati što više hrvatskih proizvoda.