Na otocima živjeti i raditi

Živjeti, raditi i poslovati na otoku je specifično, a otočna problematika raznovrsna i višeslojna, od problema depopulacije, nedostatka radnih mjesta do slabo razvijenog gospodarstva i prometne povezanosti. Istodobno, izuzetan prirodni potencijal hrvatskih otoka, kulturno-povijesna baština, očuvanost, osnova za razvoj ekološke mediteranske poljoprivrede, novi trendovi koji preferiraju izvornost i posebnost, digitalizacija koja otvara put digitalnim nomadima i radu na daljinu nude brojne mogućnosti.

Nedavno usvojena Nacionalna razvojna strategija dugoročno vidi Hrvatsku kao konkurentnu, kreativnu i sigurnu zemlju, prepoznatljivog identiteta i kulture, kvalitetnih životnih uvjeta, očuvanih prirodnih resursa i jednakih prilika za sve. Otoci nalaze svoje mjestu u strateškim ciljevima koji se fokusiraju na područja s razvojnim posebnostima u sklopu segmenta ravnomjernoga regionalnoga razvoja.

"U pogledu djelatnosti ključnih za otoke, koronakriza nas je dodatno osvijestila da ne smijemo držati sva jaja u istoj košari i oslanjati se previše na turizam. Moramo jačati i proizvodnju te vidjeti što nedostaje otocima po pitanju infrastrukture i povezanosti kako bi se to ostvarilo. Iako njegov udio ne mora nužno biti toliki, i u turizmu postoji potencijal za razvoj ponude i usluge, prema održivom turizmu", rekao je predsjednik HGK – ŽK Split Joze Tomaš.

Prema podacima iz platforme HGK Digitalna komora, na Braču, Hvaru, Šolti i Visu djeluje 1.131 tvrtka, njih 476 na Hvaru, 384 na Braču, 174 na Visu i 97 na Šolti. Iskustva gospodarskih subjekata s ova četiri otoka svjedoče o problemima s kojima se susreću, prioritetima koje drže nužnima za razvoj, ali i potencijalima kojima raspolažu.

Aerodrom Brač d.o.o., Brač

Direktor Aerodroma Brač d.o.o Tonči Peović smatra da bi koncentracija samo na povezanost otoka bila pogrešna jer otoci moraju imati svoj integralni gospodarski potencijal koji bi osigurao kvalitetan život stanovništva, a ne da se dobrom povezanošću uz potporu države pretvore u spavaonice ili mjesta za život umirovljenih i starih osoba.

Gospodarska i egzistencijalna ograničenja na otoku su, izdvaja Peović, malo tržište za robe i usluge što destimulira poduzetništvo, nerazumna ograničenja investiranja i gospodarskog razvoja koja destimuliraju investicije, kao i rascjepkanost lokalne uprave i samouprave te nedostatak integriranih infrastrukturnih planova za cijeli otok. Tu su nadalje ograničenja za putovanja i prijevoze definirana redom vožnje trajekata, ograničene mogućnosti zapošljavanja, veća cijena proizvoda i usluga, reducirani pristup i kvaliteta javnih servisa, što uključuje i zdravstvo i školstvo te ograničena ponuda društvenih aktivnosti.

''Mislim da treba promišljati o fiskalnim i sličnim kompenzacijskim mjerama za postojeće i potencijalne poduzetnike, kako bi oni generirali radna mjesta i prihvatljive plaće za zaposlenike, jer socijalne mjere koje su usmjerene samo na subvencije troškova trajekta, sigurno nisu dostatne za gospodarsku i socijalnu opstojnost života na otocima'', poručuje Peović.

H.L. Dvorac d.o.o., Šolta

Tvrtka H.L. Dvorac d.o.o., s Dvorcem Martinis Marchi i privezištem pod istim imenom u Maslinici, jedan je od najvećih gospodarskih subjekata na Šolti. U planu im je i daljnje širenje, izgradnja luke nautičkog turizma u Šešuli te ulaganje u širenje ponude i kapaciteta ugostiteljskog sadržaja uz Dvorac Martinis Marchi u Maslinici.

Poslovanje i razvijanje poslovanja na otoku nije lako, potvrđuje prokurist tvrtke Ivan Kuret, izdvajajući sezonalnost poslovanja, nedostupnost i povećane troškove osoblja i usluga, ograničenu dostupnost infrastrukture te slabu povezanost izvan sezone. S druge strane, otok nudi poseban ambijent i ugođaj, jednostavan život, očuvanu prirodu i običaje, što se u današnjem ubrzanom životu u gradovima zagubilo i čega nedostaje.

''Želimo promovirati Maslinicu, ali i cijelu Šoltu, kao posebnu destinaciju za one koji žele više, koji žele uživati u prirodi, baštini, gastronomiji ali i gostoljubivosti svojih domaćina i domaćih ljudi, kao mjesto gdje je sve to moguće pomiriti na zadovoljstvo svih jer je to jedini način da ova vizija zaživi i ostane'', poručuju iz kompleksa Martinis Marchi.

Jako vino d.o.o., Brač

Jako vino d.o.o. je u 12 godina poslovanja na Braču izraslo u respektabilno vinarsko-vinogradarsko društvo koje danas proizvodi između 250 i 300 tisuća boca vina godišnje pod već poznatim brendom STINA te ima u vlasništvu i posjedu 62 ha vinograda. Započeli su s tri radnika, a danas ih zapošljavaju 40. Upravo je problem pronalaženja bilo kakve radne snage, a kamoli radnika potrebnih znanja i sposobnosti, jedan od većih koji ističu.

''Vinogradari diljem Hrvatske i svijeta od ukupnog broja zaposlenih do 70 posto zapošljavaju sezonsku radnu snagu, a samo oko 30 posto radnika je stalno zaposleno. Na otocima je takva struktura zaposlenih nemoguća te kako bi uspješno obavili sve poslove moramo imati povećan broj stalno zaposlenih, što onda utječe na povećanje troškova i cijenu proizvoda. Proizvodnju dodatno poskupljuju transportni troškovi, jer su svi transporti na otok ili s otoka značajno skuplji od transporta na istim razdaljinama na kopnu'', kaže mr. sc. Ivica Kovačević, direktor Jakog vina i predsjednik Udruženja Vino Dalmacije.

Klesarska škola u Pučišćima na Braču

Da se unatoč ograničenjima i izazovima koje nosi život i djelovanje na otoku itekako može biti jedinstven, prepoznat i tražen svjedoči Klesarska škola u Pučišćima na Braču. Jedina je to škola za klesare u Hrvatskoj, u koju dolaze učenici iz cijele zemlje i šire. Umijeće obrade kamena koje u njoj njeguju zaštićeno je nematerijalno dobro Republike Hrvatske. Škola  trenutno ima tri EU projekta te su u stalnom kontaktu s kamenarskim tvrtkama s područja cijele EU, posebno po pitanju radne snage jer su naši klesari izuzetno cijenjeni.

''Škola ima velike potencijale na svim područjima od stvaranja kadra, povezivanja poslovnih partnera iz sektora kamenarstva iz cijele EU, sudjelovanja na očuvanju baštine, turističkoj ponudi i promidžbi. Izazov s kojim se susrećemo iz godine u godinu su upisi novih naraštaja klesara i klesarskih tehničara. Velik dio završenih učenika upisuje se na fakultete te ih se direktno u klesarskim radionicama zapošljava malo, a potražnja za klesarima je jako velika, i na domaćemu i na europskom tržištu, neusporedivo veća nego ih naša škola godišnje može dati'', svjedoče iz Klesarske škole u Pučišćima.

Sunčani Hvar d.d., Hvar

Sunčani Hvar d.d. vodeća je hotelska kuća na otoku Hvaru, s deset objekata u svom portfelju. Dio grupacije je i prvi hotel s 5 zvjezdica na Hvaru, hotel Palace Elisabeth, ujedno član elitne hotelske asocijacije luksuznih hotela "The Leading Hotels of the World". Kontinuirano ulažu u podizanje kvalitete proizvoda i razine usluge te u sezoni Sunčani Hvar zapošljava više od 700 radnika.

Kao najveći izazov danas navode pandemiju bolesti COVID-19 te drže da je ključno zadržati percepciju Hrvatske kao sigurne turističke regije i aktivno sudjelovati u provođenju mjera za očuvanje zdravlja gostiju i djelatnika te očuvanje radnih mjesta. "Trenutno radimo na nekoliko potencijalnih razvojnih projekata koji će dodatno podignuti turističku ponudu našeg portfelja i osigurati visoko mjesto Hvara na karti ekskluzivnih turističkih destinacija Europe", izjavila je predsjednica Uprave Sunčanog Hvara, Gordana Tomičić.

Alternatura d.o.o., Vis

Turističke agencija Alternatura, koja već 20 godina djeluje na Visu i sinonim je za pustolovni i alternativni turizam, svojim gostima želi prezentirati otok na originalan način te u svojoj bogatoj ponudi nude razne obilaske otoka, poput Vojne ture, history, gastro, discovery i drugih. Aktivno sudjeluju u projektima lokalne zajednice kao i na stvaranju škole Falkuše, koja bi uključila sve segmente života na brodu i oko njega.

Zadnjih godina poseban im izazov predstavlja crno tržište i poslovanje u sredini u kojoj, kažu, nema kontrole rada. Također, kao problem navode nedostatak radne snage i kapaciteta za smještaj radnika, koji je, drže, zajednički svima koji se bave turizmom.

''Pandemija kao da nas je vratila sedam, osam godina unatrag. Vis je i inače u zaostatku razvoja turizma u odnosu na Hvar, Brač i druge otoke, bili smo zatvoreni za strance do 1989. godine te ovo što smo napravili od tada do danas mene veseli. Puno je posla napravljeno, a još više nas čeka. Samo prava strategija može dati rezultat, sve ostalo je gašenje požara'', smatra Pino Vojković, direktor Alternature.

Tommy d.o.o., Split

Kao jedan od najvećih hrvatskim maloprodajnih lanaca i tržišni lider na hrvatskom obalnom području, Tommy značajan dio svojih poslovnih aktivnosti obavlja i na otocima, gdje su s prodajnim mjestima prisutni već duži niz godina. Njihov dodatni značaj, kao pokretača gospodarskog razvoja, ogleda se i u suradnji s nizom lokalnih otočnih proizvođača i dobavljača koji putem Tommyja plasiraju svoje proizvode i usluge.

Poslovanje na otocima je u svakom slučaju izazovno, navode iz Tommyja, prije svega u pogledu logistike i distribucije, dodatnih troškova poslovanja te problematike vezane za ljudske resurse, posebno u razdoblju turističke sezone. Unatoč svim izazovima s kojima se susreću, smatraju da poslovanje na otocima ima potencijal jer na taj način izravno doprinose njihovom gospodarskom razvoju, što ima i dimenziju društveno odgovornog poslovanja.

Potencijali naših otoka su brojni, ne samo vezano za turističku djelatnost već i za proizvodnju hrane i pića, marikulturu te sve druge gospodarske grane za koje ta područja imaju komparativne prednosti, stoga su u Tommyju orijentirani na daljnji razvoj poslovnih aktivnosti na hrvatskim otocima, kroz nova planirana ulaganja.