Objavljeno: 30. 03. 2023. , Ažurirano: 31. 03. 2023.


Vrijednost proizvodnje u akvakulturi zadnjih desetak godina kontinuirano raste, kao i količina proizvodnje. Ovaj sektor redovito ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - izvoz je u 2022. godini porastao za 49 posto u odnosu na predpandemijsku 2019.

Sektor akvakulture i ribarstva bilježi značajno povećanje proizvodnje - količinski i vrijednosno, povećanje zaposlenosti, rast prihoda i izvoza, unatoč poremećajima na tržištu, rastu cijena energenata i repromaterijala te drugim izazovima s kojima se gospodarstvo suočava zadnjih godina, istaknuto je na 14. Međunarodnoj konferenciji o akvakulturi - Održivi razvoj akvakulture koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održava u Vukovaru.

IMG-20230330-WA0003.jpg

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam ; Izvor: HGK

 

"Ribarstvo i akvakultura u ovim zahtjevnim vremenima opravdale su poziciju strateških gospodarskih grana Republike Hrvatske. Ona je mjerljiva kroz pozitivne trenove u poslovanju i značajan doprinos razvoju lokalnih, obalnih i ruralnih sredina, očuvanje okoliša i održavanju resursa s kojima se upravlja na održiv način", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na otvaranju trodnevne konferencije u vukovarskom Hotelu Lav.

14. konferencija o akvakulturi 1.jpgIzvor: HGK

U fokusu 14. Međunarodnoj konferenciji o akvakulturi je pregled trenutnog stanja i utvrđivanje bitnih strateških, tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja nužnih za uspješan razvoj akvakulture, a raspravlja se i o izazovima s kojima se sektor suočava kao i perspektivama razvoja.

Posljedice pandemije COVID-a 19 i rata u Ukrajini odrazile su se i na poslovanje tvrtki u ribarstvu i akvakulturi kojima je troškovna strana rasla, ali su nastavili s ulaganjima u proizvodnju, razvoj, tržišta i zaposlenike, kazao je Kovačević ističući da su poseban doprinos sektoru dale i mjere Vlade RH kao i potporni mehanizmi Zajedničke ribarstvene politike.

"Kako bismo odgovorili na mnoge izazove koji su pred sektorom ribarstva i akvakulture, od energetske i zelene tranzicije, digitalizacije, posljedica klimatskih promjena, do razvoja novih proizvoda i pokretanja novih proizvodnji , danas je više nego ikada važna suradnja sa znanstvenom i stručnom zajednicom. Ova konferencija je dobra platforma da zajedničkim snagama, znanjem i dijalogom iznjedre nova rješenja i zaključci koji će pridonijeti daljnjem napretku akvakulture, ne samo u Hrvatskoj, već i u ostalim članicama EU te susjednim zemljama", istaknuo je Kovačević.

IMG-20230330-WA0013.jpg

 Izvor: HGK

 

Ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura poručio je da će Ministarstvo sustavno pristupati daljnjem unapređenju akvakulture i podsjetio da je donesen Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, kojim su predviđena ukupna financijska sredstva veća od 88,4 milijuna eura.

Ante Mišura.jpg

Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede ; Izvor: HGK

 

"Naši ciljevi su povećati godišnju količinu proizvodnje za 30 posto, godišnju vrijednost primarne proizvodnje za 20 posto te povećati dodanu vrijednost u preradi proizvoda akvakulture za 35 posto", kazao je Mišura.

Vrijednost proizvodnje u akvakulturi zadnjih desetak godina kontinuirano raste, kao i količina proizvodnje. Također, segment ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda redovito ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a to potvrđuju i zadnje statistike, tako je izvoz  u 2022. godini porastao za 49 posto u odnosu na predpandemijsku 2019.

Marikulturna proizvodnja također je u stalnom rastu, a očekivanja su da će i brojke za 2022. pokazati rast temeljen na rastu potražnje nakon pandemije i raspoloživosti zaliha te da će potvrditi planirane volumene proizvodnje iz NPRA za 2027.

Ivan  Leko.jpg

Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK ; Izvor: HGK

"Međutim, izazovno vrijeme je ispred nas, jer 2022. je obilježio rast cijena sirovina i energije, te početak rasta kamatnih stopa. Kako je akvakultura industrija s iznimno dugim proizvodnim ciklusom, većina inflatornog udara dolazi u 2023.  Istovremeno, svjedočimo padu kupovne moći potrošača. Iako neupitno, nužno dizanje cijena je stoga prilično ograničeno. Volumeni za 2025. nasađuju se sada, a u ovim uvjetima i povećanje proizvodnje predstavlja veliko opterećenje i ogroman rizik", komentirao je situaciju u sektoru Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK i predsjednik Uprave Cromarisa.

Leko dodaje da su Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za ribarstvo povukli prave mjere, ali da je nužno da mjera IV.3., tzv. kompenzaciju zbog agresije, bude brza.

Također ističe da marikultura mora nastaviti s diverzifikacijom proizvodnog portfelja – nove vrste, novi proizvodi prerade, organski proizvodi te da po tom pitanju očekuje nastavak potpora, kao i nastavak ulaganjima u energetsku učinkovitost, zelenu tranziciju te povećanje kompetitivnosti i otpornosti cijelog sektora.

 14. konferencija o akvakulturi -.jpg

 Izvor: HGK

 

Značajan rast i u proizvodnji slatkovodne ribe

 

Zahvaljujući revitalizaciji zapuštenih ribnjaka, zadnjih godina značajan rast ostvaruje se i u proizvodnji slatkovodne ribe. Ukupna proizvodnja u RH ove godine očekuje se slična onoj na razini 2021., kada je bila oko 4.150 tona slatkovodne ribe, što je povećanje za gotovo 46 posto u odnosu na prethodnu godinu, s naglaskom na rast proizvodnje u toplovodnom uzgoju gdje je povećanje gotovo 60 posto u odnosu na godinu ranije.

"Od ukupno 14.000 hektara ribnjaka, više od polovice površina su do u nazad 10-ak godina bili u potpunosti zapušteni i bez proizvodnje, što se, između ostalog, negativno odrazilo i na bioraznolikost. Danas, nakon investicijskih ulaganja uzgajivača od nekoliko stotina milijuna kuna, u proizvodnji imamo oko 12.000 ha ribnjaka, dostigao se i tehnološki napredak koji je rezultirao skraćivanjem uzgoja sa tri na dvije godine te je izgrađena prva tvornica za preradu slatkovodne ribe, a ptice su se vratile u svoje prirodno stanište gdje se gnijezde i obitavaju“, govorila je o pozitivnim trendovima Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK i voditeljica ribnjačarstva PP Orahovica.

Ksenija Vukman.jpg

Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK; Izvor: HGK

 

HGK će u programskom razdoblju do 2027. nastaviti s Projektom Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi koji se financira iz sredstava Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Samim time, Komora će osigurati podršku sektoru i svojim članicama za aktivnosti poput ove konferencije, nastaviti podržavati izvozna nastojanja  članica, posebice njihovog nastupa na inozemnim sajmovima ribarstva te promovirati održivost hrvatskog ribarstva i potrošnju ribe i proizvoda iz hrvatskog uzgoja i ulova.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam
Izvor: HGK