Vrijeme održavanja: 18.11.2019.

U Županijskoj komori Split održan niz predavanja o kružnoj ekonomiji

Objavljeno: 19. 11. 2019. , Ažurirano: 02. 12. 2019.

Radionica Tjedan kružne ekonomije okupila je 18. studenoga u HGK – Županijskoj komori Split brojne zainteresirane za temu kružne ekonomije, odnosno gospodarstvenike, predstavnike Sveučilišta i studente. Prema riječima organizatora, upravo je i bio glavni cilj u što većoj mjeri promicati prelazak s linearne na cirkularnu ekonomiju.

"Kružna ekonomija, kao novi model Europske unije za pametan, održiv i uključiv rast, iznimno je značajna jer osigurava održivo gospodarenje resursima, produljuje životni vijek materijala i proizvoda te smanjuje količinu otpada", poručio je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš. "Splitska je Komora zajedno s Javnom ustanovom RERA S.D radionicu i organizirala kako bi gospodarstvenike, ali i sve ostale dionike, informirala i educirala o ovom novom modelu koji zagovara ponovno iskorištavanje već upotrijebljenog", navela je uvodno Ana Marija Puzić iz ŽK Split.

Radionica je održana u sklopu Tjedna kružne ekonomije u sklopu projekta CIRCE 2020  (Expansion of the CIRcular Economy Concept in the Central Europe Local Productive Districts). Cilj je projekta širenje i poticanje koncepta kružnoga gospodarstva u pet industrijskih pilot-područja svake od zemalja partnera – Hrvatske, Italije, Austrije, Mađarske i Poljske, a u projektu sudjeluju Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i tvrtka Čistoća Cetinske krajine d.o.o. iz Sinja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.934.000,00 eura, a financiran je iz Programa Interreg – Centralna Europa iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Provedba projekta traje ukupno 36 mjeseci sa završetkom u lipnju 2020. godine.

"Prepoznajući važnost i problematiku gospodarenja otpadom u našoj županiji te tražeći nova rješenja poput poticanja cirkularne ekonomije, RERA S.D. je prijavila projekt CIRCE2020 zajedno sa sedam projektnih partnera iz još četiri zemlje članice EU. Poseban je naglasak na industrijskom otpadu gdje bismo željeli povezati one koji ga proizvode s tvrtkama koje ga mogu prihvatiti i koristiti kao novu ulaznu sirovinu. Ideja je stvarati što manje industrijskog otpada, a ako ga ima, postići da se upotrebljava kao nova sirovina'', poručio je voditelj projekta CIRCE 2020 u RERA-i Ivo Benzon. U našoj su županiji odabrane dvije studije slučaja koje se odnose na mogućnosti korištenja industrijskog otpada u preradi ribe i upotrebi komine masline.

"Dosad smo imali linearni model ekonomije, kojim je sve što je bilo proizvedeno i upotrijebljeno završavalo na odlagalištu. Kružna ekonomija predstavlja novu paradigmu i ekonomiju kakvu želimo imati u budućnosti, kojom se nusproizvodi iz industrije upotrebljavaju kao novi resursi za nove proizvode. Otpad više nije otpad već postaje resurs", naglasio je predstavljajući CIRCE 2020 i njegove ciljeve Ivo Andrić sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.

O projektu je govorila i predstavnica drugog partnera, sinjske komunalne tvrtke Čistoća Cetinske krajine, Zdravka Romac. Predsjednica Sekcije Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK – ŽK Split Merica Pletikosić iz Cemexa predstavila je uspostavu sustava za građevni otpad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a također su održane prezentacije o kružnom gospodarenju građevinskim materijalima, upravljanju otpadnim vodama na otocima, zelenoj javnoj nabavi i zbrinjavanju biorazgradive plastike.

Na radionici su sudjelovali studenti diplomskog studija na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Student Josip Vdović prezentirao je temu “Kružna ekonomija u plavoj ekonomiji" s fokusom na problematiku zbrinjavanja plastičnih plovila, u pratnji mentorice doc. dr. sc. Eli Marušić i prof. dr. sc. Gorane Jelić Mrčelić, prodekanice za razvoj i međunarodnu suradnju.

Poruka sa skupa je da kružna ekonomija nije samo rješenje problema gospodarenja otpadom, već i značajna gospodarska prilika kojom bi se svakako smanjio pritisak na okoliš, povećala sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije te bi se otvorila nova radna mjesta, a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrednije proizvode.