Moguće vratiti dio sadržaja i time i optimizam građana

Objavljeno: 24. 04. 2020. , Ažurirano: 24. 04. 2020.

S obzirom na jučerašnje predstavljanje plana popuštanja mjera, iz kreativnih i kulturnih industrija naglašavaju da ne vide razliku, barem u pogledu potencijalnih epidemioloških rizika, između bilo kakvih vrsta okupljanja. Podržavaju nastojanja Vlade da se pokrene gospodarska djelatnost, no cilj im je i predložiti buduća rješenja kako bi taj oporavak došao što prije.

„Moguće je, kada govorimo o okupljanjima u zatvorenim prostorima, pridodati i neke kriterije poput tehničkih karakteristika, primjerice ventilacijski sustav i dodatno propisati nošenje maski ili obvezu periodičke dezinfekcije prostora. Znači govorimo o kreiranju jednog općeg modela koji je jednako primjenjiv i na vjerska okupljanja i kulturne manifestacije ograničenog karaktera, uz varijacije s obzirom na veličinu prostora i moguć broj ljudi, te naravno neke specifičnosti s obzirom na aktivnosti u tim prostorima“, rekao je Tomo in der Mühlen, predsjednik Zajednice kreativnih i kulturnih industrija HGK, koja je svoje mišljenje podijelila i u prijedlogu popuštanja mjera koje je HGK uputio Vladi.

„Pozdravljamo otvaranje knjižnica, muzeja, galerija, antikvarijata i knjižara, ali bilo bi poželjno to proširiti i na otvaranje studija za snimanje, kao i na glazbene i umjetničke akademije, koje uobičajeno rade u manjim grupama i kontroliranim uvjetima“, predlaže in der Mühlen, naglašavajući da pokretanje zamašnjaka kreativnih industrija traje nešto dulje, a da ne govorimo o procesu vraćanja publike, zato je nužno da se ovi fundamentalni procesi što prije normaliziraju.

Predstavnici industrije smatraju da je nužno uvažiti specifičnosti kreativnog sektora, koji u ovim kriznim vremenima može itekako biti od pomoći u vraćanju optimizma građana. „Koncerti ili kazališne predstave, odnosno svi kulturni sadržaji, osim onih masovnih, festivalskih, mogu funkcionirati i u postojećim okolnostima. Bitno je napomenuti i to da klasična glazba živi isključivo od koncerata.“ Time ćemo očuvati jednu važnu gospodarsku granu i istodobno pokazati da smo u stanju preživjeti i krenuti dalje u bolje sutra“, zaključuje in der Mühlen.

Kulturne i kreativne industrije zapošljavaju velik udio visokoobrazovanih mladih kadrova i privlače poslovni sektor i ulaganja, što osigurava visok udio u BDP-u. U Hrvatskoj ove industrije ostvaruju više od 6 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju oko 125.000 radnika. U Europskoj uniji u ovu kategoriju možemo uključiti čak 353 industrije. Stvorile su gotovo 30 posto svih radnih mjesta u EU u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Drugim riječima, od ukupno 216 milijuna zaposlenih, na njih otpada oko 63 milijuna.