Izvor: HGK - Komora Zagreb

Gospodarsko vijeće HGK – Komore Zagreb raspravljalo o pomoći za prevladavanje krize


Objavljeno: 22. 07. 2020. , Ažurirano: 22. 07. 2020.


U Vjećnici Hrvatske gospodarske komore 8. srpnja održana je tematska sjednica Gospodarskog vijeća HGK – Komore Zagreb, na kojoj su glavna tema bili krediti i mjere pomoći za izlazak iz krize.

Članovima vijeća i gostima o novim mjerama i jamstvima te mogućnostima kreditiranja svoje su programe predstavili Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave HBOR-a, Iva Debanić, voditeljica Službe za jamstva HAMAG BICRO-a, Josipa Kutle Stepančić, voditeljca Službe za zajmove HAMAG BICRO-a, Marina Puljiz, izvršna direktorica Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom HPB-a, Nives Erceg, direktorica regionalnog sektora za gospodarstvo HPB-a, i Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Marina Puljiz iz HPB-a govorila je o dva pravca u kojima se kreću mjere pomoći klijentima HPB-a: mjerama olakšavanja otplate obveza zbog koronakrize i mjerama za očuvanje kontinuiteta poslovanja i radnih mjesta. HPB osigurava moratorij na otplatu kredita klijentima čije su poslovne aktivnosti ugrožene ili potpuno onemogućene, i to na šest mjeseci za sve klijente, a 12 mjeseci na klijente iz turizma i sezonskih djelatnosti koje rade pretežito ljeti. Klijenti koji zadovoljavaju uvjete mogu se prijaviti za mjere do 31. ožujka 2021. godine. Krediti za očuvanje likvidnosti nova su sredstva za radni kapital namijenjena klijentima iz svih djelatnosti za OBS, plaće, plaćanje dobavljačima, plaćanje namjenskih troškova. Banka različito pristupa klijentima koji su i prije krize uredno poslovali i onima čije je poslovanje bilo rizično. Kreditira klijente uz postojeće i nove programe u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om. Oporavak od krize očekuju za dvije do tri godine. Mato Filipović, izvršni direktor Sektora za poslovanje sa stanovništvom, naglasio je da HPB omogućuje svim radnicima iz tvrtki koje su klijenti banke dodatne mjere pomoći u obliku moratorija na otplate osobnih kredita, veće dopuštene minuse i manje kamate.

Državni tajnik Antonić smatra kako imamo puno dobrih mjera, ali su nam kapaciteti za provedbu ograničeni, što se najbolje vidi u slučaju HAMAG-BICRO-a. Smatra da se mjere trebaju razlikovati prema regijama jer u sjeverozapadnoj Hrvatskoj dominira proizvodnja hrane i industrijska proizvodnja koja ima drugačije probleme i potrebe za razliku od npr. turizma koji prevladava u obalnim dijelovima Hrvatske. Veseli ga što se investicijski projekti nastavljaju neovisno o krizi. Trenutno se putem Ministarstva gospodarstva alocira 550 milijuna kuna sredstava u dva projekta, a kontinuirano se dodjeljuju i sredstva za istraživanje i razvoj. Poziva poslovne banke da se uključe u korištenje sredstava koja će biti osigurana za gospodarstvo u novoj financijskoj perspektivi.

Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet d.d., smatra kako sustav potpore gospodarstvu u krizi nije funkcionirao kako je trebao i bilo je puno nedoumica za gospodarstvenike. Moratoriji na otplate kredita nisu bili osigurani, načini pribavljanja i procedure mijenjali su se. Nada se da će u budućnosti biti više razumijevanja za djelatnost trgovine koja ne bi trebala imati tretman nepoželjne djelatnosti i zbog toga što puni proračun više od turizma.

Hrvoje Galičić, savjetnik Uprave HBOR-a, naveo je niz aktivnosti koje je poduzeo HBOR u razdoblju gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19, koji je nakon zatvaranja i potresa u Zagrebu proveo novu internu organizaciju kako bi ostao na usluzi klijentima.

Zahvaljujući promptnoj reakciji Europske komisije koja je brzo odobrila sredstva, HBOR je uspio iskoristiti sva sredstva koja su mu bila na raspolaganju. Kreirali su sedam mjera odnosno programa koji su namijenjeni financiranju obrtnih sredstava i premošćivanju zastoja u poslovanju.

Moratorij i reprogram kredita je mjera koja je donesena krajem ožujka i uveden je na sve kredite HBOR-a na tri mjeseca i bez procedure – dovoljno je samo javiti se e-poštom. Klijenti koji imaju izjavu ili dokaz o padu prihoda, mogu koristiti dodatno moratorij za financiranje OBS na dodatnih 12 mjeseci, što uz 1. mjeru znači ukupno 15 mjeseci. Objema mjerama, koje koristi ukupno 1500 klijenata, angažirano je 10 milijardi kuna. Izravni krediti dodjeljuju se za dodatnu likvidnost klijentima koji se bave turističkim djelatnostima (u suradnji s Ministarstvom turizma) i ruralnim razvojem (u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede). Za poduzetnike u turizmu osiguran je rok otplate do pet godina uz 0 posto kamata prve tri godine, obrađena je polovina zahtjeva i odobreno je kredita u iznosu od gotovo 300 milijuna kuna. OBS za ruralni razvoj imaju također rok otplate do pet godina uz kamatnu stopu od 0,5 posto, za iznose kredita do 200.000 eura.

Krediti u suradnji s bankama osigurani su za sve gospodarske subjekte za financiranje OBS po modelu podjele rizika tako da 50 posto kredita odobrava HBOR, a 50 posto komercijalna banka. Kamatna stopa je 0 posto za prve tri godine. Kreditiranje OBS za poduzetnike u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja zamišljeni su kao dodatna potpora onima koji ostvaruju najmanje 20 posto prihoda od izvoza. Osigurana je subvencija Ministarstva poljoprivrede i kamatna stopa od 0 posto za pet godina otplate. Okvirni krediti poslovnim bankama trebali bi osigurati dodatnu razinu likvidnosti na tržištu i veću dostupnost kredita poslovnim subjektima. Osigurane su 1,2 milijarde kuna koje će se plasirati putem osam poslovnih banaka. Osiguranje portfelja kredita namijenjeno je izvoznicima i posrednim izvoznicima za njihovu brzu likvidnost uz osiguranje 50 posto iznosa kredita odobrenog izvoznicima koji ostvaruju najmanje 20 posto prihoda od izvoza te posrednim izvoznicima koji ostvaruju minimalno 40 posto prihoda od prodaje izvoznicima. Za tu je mjeru HBOR osigurao 5,56 milijardi kuna iz sredstava za tu namjenu odobrenih od Europske komisije. Sredstva se plasiraju putem 13 komercijalnih banaka. Hrvoje Galičić vjeruje da će ponuđene mjere naići na odziv poslovne zajednice.

Iva Debanić iz HAMAG-BICRO-a podsjetila je kako je HAMAG-BICRO svim poslovnim bankama, odmah nakon zatvaranja zbog epidemije, ukinuo standardne procedure i avansno je odobrio produljenje moratorija na jamstva. U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje osigurali su zajmove do iznosa od 750.000 eura. Osigurana su i portfeljna jamstva do 150.000 eura za poslovne banke dok one same biraju klijente.

Ognjen Bagatin, direktor poliklinike Bagatin, upitao je koliko će zahtjeva od njih 5000 koje je zaprimio HAMAG-BICRO biti realizirano. Naime, mnogi korisnici koji su poslali zahtjeve još uvijek nisu dobili odgovor, a već je srpanj. Smatra da mnoge tvrtke ne bi preživjele da su se oslonile samo na mjere pomoći. Također smatra kako je komunikacija između banaka i poslovne zajednice bila iznimno loša, a takva je i realizacija mjera. Hrvoje Galičić se slaže kako su mjere donesene za tri mjeseca bile ad hoc, ali su bile nabolje što se u tome trenutku moglo učiniti. Banke i same moraju računati koliko opterećenje mogu podnijeti. Sve su one ostavile sebi i poduzetnicima malo prostora za analizu kako će dalje jer nemaju svi jednaku potrebu za mjerama. Kriza neće proći krajem godine, a potpore EK i privremeni financijski okvir EU vrijede do kraja ove godine. Nada se da će i EU produžiti mjere članicama.

U daljnoj su raspravi sudjelovali Predsjednik HGK – Komore Zagreb Vitomir Klasić te ostali članovi Gospodarskog vijeća.