Javni dug na kraju prošle godine pao na 78% BDP-a
Izvor: Pixabay
Javni dug na kraju prošle godine pao na 78% BDP-a
Objavljeno: 03. 04. 2018. , Ažurirano: 04. 04. 2018.
Pod utjecajem pozitivnih proračunskih kretanja u prošloj godini koja su rezultirala praktički uravnoteženim proračunom i stoga smanjenim potrebama za zaduživanjem zabilježen je nastavak poboljšanja situacije i na području duga opće države. Uz to, nastavak razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa na svjetskom i domaćem financijskom tržištu pružio je priliku za poboljšanje strukturnih karakteristika javnog duga, pa su refinanciranjem obveza smanjene kamatne stope i time opterećenje proračuna izdacima za plaćanje kamata te poboljšana ročna struktura duga pri povećanom povjerenju investitora temeljenom na uspostavi gospodarskog rasta i uspješnoj provedbi fiskalne konsolidacije.
Prema posljednjim podacima HNB-a (koji su revidirani od siječnja 2002. zbog konsolidacije držanja dužničkih vrijednosnih papira središnje države), na kraju prošle godine javni je dug dosegnuo iznos od 283,5 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna ili 0,6% više nego na kraju 2016. godine. Iako time nije ponovljena 2016. godina kada je javni dug smanjen relativno (udio u BDP-u za 3,2 postotna boda) i apsolutno (za 2,5 milijardi kuna), ipak je riječ o više nego očekivanom pomaku kojim je njegov udio u BDP-u spušten za dodatnih 2,6 postotnih bodova na 78,0%. Pritom su ostvareni rezultati povoljniji od planiranih u proračunskom planu (79,8% BDP-a), ali i od proporcija konsolidacije koje je zahtijevala Europska komisija, što potvrđuje uspješnost provedbe fiskalne politike. Time se kontinuitet smanjenja udjela javnog duga u BDP-u protegao na posljednje tri godine s pozitivnim učinkom na makroekonomsku stabilnost zemlje. Na toj se razini javni dug posljednji put nalazio prije konca 2013. godine.
Tijekom 2017. godine javni je dug povećan za 1,8 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug smanjen za 371,3 milijuna kuna, a istodobno je inozemni dug povećan za 2,2 milijarde kuna. Strukturno je domaće i inozemno tržište obilježilo povećanje zaduženosti zemlje na temelju izdavanja obveznica, uz smanjenje kreditne zaduženosti. Tako je unutarnji dug na temelju obveznica povećan za 10,8 milijardi kuna, uz istodobno smanjenje kreditnog duga za 10,9 milijardi kuna i duga po trezorskim zapisima za 123,7 milijuna kuna. Na inozemnom su tržištu povećani obveznički dug za 3,4 milijarde kuna i kratkoročni dug za 136,5 milijuna kuna, uz smanjenje kreditnog duga za 1,3 milijarde kuna. Pritom se, kao i u prethodne tri godine, bilježi smanjenje duga lokalne države (za 75,2 milijuna kuna) i fondova socijalne sigurnosti (za 0,6 milijuna kuna), ali je njihova zaduženost relativno skromna jer se na dug središnje države i dalje odnosi 98,4% ukupnog javnog duga.
Podaci za prošlu godinu potvrđuju uspješnost provedbe fiskalne konsolidacije i nastavak povoljnih kretanja visine i razine javnog duga. Postignuti rezultati su ohrabrujući, ali ne i zadovoljavajući jer se prema udjelu javnog duga u BDP-u zemlja i dalje nalazi znatno iznad Maastrichtskim kriterijima dopuštene razine od 60%. Rezultati postignuti u posljednje tri godine pružaju kvalitetan temelj za nastavak smanjivanja zaduženosti zemlje jer su konsolidacijski napori prepoznati kod investitora i rejtinških agencija, što otvara put prema povoljnijim uvjetima zaduživanja uz mogućnost restrukturiranja dijela nepovoljnih dugova, kao što je to već urađeno u cestovnom sektoru. Stoga pri nastavku gospodarskog rasta očekujemo i nastavak pada udjela javnog duga u BDP-u, što će podržati mogućnost povratka zemlje u investicijski rang kreditnog rejtinga te istodobno pridonijeti mogućem ulasku zemlje u eurozonu.