Izvoz tekstila - prilika za hrvatsko gospodarstvo

Tekstilna i odjevna industrija jedna je od najbrže rastućih industrija u svijetu, a područje tehničkog tekstila bilježi u globalnim okvirima rast na dva trilijuna eura. Jedna je to i od glavnih industrija u EU: s 1,7 milijuna radnika, ostvaruje prihod od ukupno 201 milijuna eura, a bitna je i za ukupno gospodarstvo EU.

Predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Stjepan Pezo zastupa hrvatske tekstilce na Generalnoj skupštini Euratexa, europskog udruženja tekstilne industrije koja se od 7. do 9. lipnja održava u Bruxellesu.

Raspravljalo se o stanju industrije, posebice u kontekstu Brexita, cirkularne ekonomije i socijalnog dijaloga. Naime, Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem je mjestu kada se rangiraju najvažniji trgovinski partneri EU 27 u dobiti u tekstilnoj i odjevnoj industriji. U Ujedinjenom Kraljevstvu uvezeni proizvodi prosječno iznose oko deset milijardi eura od 27 zemalja članica EU, dok je u istom razdoblju (2014. – 2016.) njen izvoz iznosio 6,2 milijarde eura. Tekstilna i odjevna industrija EU 27 i drugih europskih susjednih zemalja s jedne strane i Ujedinjenoga Kraljevstva s druge, tijesno su povezane s opskrbnim lancima, izravnim stranim ulaganjima i razmjenom radnika.

„U zajedničkom je interesu industrije Ujedinjenoga Kraljevstva i EU 27 da se pozivaju na pametan i prihvatljiv Brexit, čime sadašnji visoko integrirani lanci opskrbe mogu neometano nastaviti proizvodnju“, ističe Pezo dodajući kako je zaključeno da bi nekontrolirano razdvajanje Ujedinjenoga Kraljevstva iz EU imalo vrlo ozbiljan utjecaj na industriju obiju strana, s obzirom na usporedive visoke uvozne tarife koje bi se primjenjivale u sektoru tekstila i odjeće.

Pezo dodaje da će Udruženje tekstilne industrije HGK poslati i svoje prijedloge koje će, s prijedlozima iz ostalih zemalja, oblikovati u zajednički dokument i uputiti institucijama Europske unije.

Istaknuo je da je za podizanje konkurentnosti ove industrijske grane u Hrvatskoj koja zapošljava gotovo deset posto zaposlenika u prerađivačkoj industriji (8,6 %), a s ukupnim prihodom od 660 milijuna eura u hrvatskom BDP-u sudjeluje s 0,6 posto, bitno povećati izvoz koji je tek na razini od 7,7%.

Raspravljalo se i o pitanjima te o velikim mogućnostima kružnoga gospodarstva, a i o projektima koji se na tom polju pokreću.

Ključna stavka svih trenutnih i budućih projekata Euratexa temeljena je na dokumentu o kružnom gospodarstvu koji je nastao u suradnji sa svim članovima, definirane su zakonodavne prepreke i slučajevi uspješnosti za recikliranje i ponovnu upotrebu tekstila i učinkovito korištenje resursa te potreba uključivanja socijalnog dijaloga i društveno odgovornog poslovanja kompanija, što su Euratexovi projekti u koje su bile uključene i hrvatske tekstilne tvrtke.

U razgovorima s predstavnicima HGK u Bruxellesu, Pezo je dogovorio modele buduće zajedničke suradnje i potpore predstavništva svim budućim nastojanjima da hrvatska tekstilna industrija oživi i krene prema razini Europske unije.