Iznos od 5,9 milijardi kuna iz NPOO-a je kap u moru stvarnih troškova za obnovu

Za graditeljstvo u Hrvatskoj kao i sve srodne, "naslonjene", djelatnosti izuzetno je važna strateška odluka Vlade Republike Hrvatske o uvrštavanju energetske obnove stambenih i nestambenih zgrada kao i sveobuhvatne obnove od potresa u predstojeći program Mehanizma oporavak i otpornost 2021. – 2026.

Uz sve ostale čimbenike koji su utjecali na ovakvu odluku Vlade, naglasila bih i doprinos Hrvatske gospodarske komore te pripadajućih udruženja – graditeljstva, arhitekata, upravitelja zgradama, tehničkog projektiranja i dimnjačara koji su redom dali podršku smjeru ove dugoročne politike. U zastupanju nužnosti energetske obnove zgrada, Udruženje upravljanja zgradama pripremilo je više od dvije milijarde kuna vrijedne projekte energetske obnove zgrada. Grupacija dimnjačara HGK iskazala je potrebu izmijene 70.000 bojlera i dimovoda u stambenim zgradama; naravno, to se podrazumijeva kroz projekte energetske obnove zgrada, budući da izmjena dimovodne infrastrukture prema Uredbi EK 813/2013 proizlazi iz potrebe za energetskim uštedama i sigurnijim korištenjem.

Uz navedene prihvaćene aktivnosti, Hrvatska gospodarska komora je u sektoru zgradarstva i infrastrukture predložila sustavniju ugradnju liftova u postojeće stambene zgrade i obnovu grobljanske infrastrukture. Ugradnja liftova u postojeće zgrade uvelike bi podigla vrijednost stambenog prostora te olakšala mobilnost starijih i osoba smanjene pokretljivosti što je jedan od ciljeva europskih socijalnih politika. Aktivnosti ugradnje liftova projektno bi se lako uklopili s projektima energetske i statičke obnove zgrada.

Grupacija održavanja groblja dostavila je više od dvadeset projekata na reprezentativnim hrvatskim grobljima s pripremljenim projektima u vrijednosti većoj od 246 milijuna kuna. Groblja su u kulturnom smislu još uvijek nedovoljno zastupljen turistički čimbenik u RH, a održavanje i unaprjeđenje grobljanske infrastrukture je bitno u smislu očuvanja baštine kao i u funkcionalnosti samih groblja.

Dio dokumenta koji se odnosi na obnovu zgrada u smislu glavnih izazova tj. razloga zbog kojih je potrebna obnova precizno je definiran te potkrijepljen brojkama. Ciljevi nam govore kako je donositelj odlučio ublažiti mogućnost energetskog siromaštva stanovništva kao i smanjiti emisije CO₂. Drugi ključni cilj odnosi se na obnovu zgrada oštećenih u potresu. Uzmemo li u obzir procijenjenu štetu od potresa na zgradama i obujam energetski neučinkovitih zgrada kojima je potrebna obnova, vidimo veliki raskorak s procijenjenom vrijednosti ulaganja u komponentu obnove zgrada u prijedlogu NPOO jer iznos od 5,9 milijardi kuna samo je kap u moru stvarnih troškova.

Osim očitih zaključaka koji ukazuju na aktivnosti obnove potresom oštećenih građevina i oblaganja zgrada energetski učinkovitim ovojnicama, još je nekoliko važnih aspekata obnove zgrada.

Cjelovito unaprjeđenje i obnova fonda zgrada višestruko je korisno za Hrvatsku u cjelini, ne samo vlasnicima građevina. U prvoj fazi tj. fazi radova zaposlit će se građevinska industrija zajedno s popratnim (servisnim i proizvodnim) sektorima dok će po završenoj obnovi prostor, zgrade i cjelokupna područja ostvariti znatan porast vrijednosti. Uz navedene blagotvorne financijske i tržišne aspekte, stanovništvo će doživjeti porast kvalitete života kao i znatne dugoročne uštede kroz manju potrošnju energije za grijanje.

Uz opipljive učinke obnove, ovime doprinosimo manjoj emisiji CO₂, što je jedan od ciljeva Europskih zelenih politika, a utječe na klimatsku održivost planeta.

Ojačanja i povećanje seizmičke otpornosti zgrada drugi su ključni aspekt predstojeće cjelovite obnove. Ovdje treba spomenuti neke nove i pozitivne trendove. Dok su prethodno lokacija, raspored, uređenje i drugi slični faktori igrali presudnu ulogu kod procjene vrijednosti nekretnine, danas su statičke karakteristike građevina jedan od glavnih čimbenika koji utječu na vrijednost nekretnine.

Najveći izazovi provedbe obnove zgrada bit će uobičajene poteškoće vezane uz građevinski sektor, a radi se prije svega o nedostatku kvalificirane radne snage. S navedenim problemom nosimo se uvozom radne snage dok politike pojačanog ulaganja kroz obrazovanje u strukovnim zanimanjima tek trebaju dati rezultat.

Obilježje razvijenog svijeta je sigurna, energetski učinkovita gradnja koja je i ekološki prihvatljiva u smislu emitiranja CO₂, u odnosu na nešto jeftiniju u početnom investiranju, ali na kraju skuplju i nepouzdaniju gradnju bez najviših protupotresnih standarda i energetski neefikasnu. Navedeni trend energetske efikasnosti i statičkog ojačavanja zgrada ostat će dugotrajna smjernica investitora, projektanata i građevinara.

Iz navedenog zaključujemo kako smo posljednjih desetljeća ostvarili zamjetan napredak u doživljaju i shvaćanju življenja i zgrada. Od estetskog i lokacijskog čimbenika koji su ranije zauzimali apsolutni primat u svijesti prosječnog investitora ili kupca, danas su naglasci na funkcionalnosti, racionalnosti i sigurnosti.