Ivan Birkić, predsjednik Udruženja ribarstva HGK; Izvor: HGK

Ivan Birkić ostaje na čelu Udruženja ribarstva HGK

Objavljeno: 23. 09. 2026.

Na izbornoj sjednici Udruženja ribarstva HGK za predsjednika Udruženja u idućem četverogodišnjem mandatu izabran je Ivan Birkić, dosadašnji predsjednik Udruženja i suvlasnik tvrtke Adria Octopus. Ksenija Vukman iz Agro Invest Grupe, dosadašnja predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK, u novom četverogodišnjem mandatu nastavlja obavljati ovu funkciju.

Birkić je ocijenio kako sektor ribarstva, i ribolov i prerada ribe posluju u izazovnim vremenima.

"Na vrata nam kucaju poteškoće poslovanja u nekoliko sljedećih godina zbog stanja pojedinih stokova ribe, nama najvažnijih srdele i inćuna. Zato fokus aktivnosti mora biti ponajprije usmjeren na blisku suradnju sa znanstvenom zajednicom, a ništa manje neće biti važna još aktivnija i čvršća suradnja s Upravom za ribarstvo i resornim ministarstvom, pri čemu će za dionike biti nužno, sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici, pronalaziti održiva rješenja", istaknuo je novi predsjednik Udruženja Ivan Birkić koji je dosadašnju suradnju s resornim ministarstvom i Upravom za ribarstvo ocijenio odličnom.

Birkić je zaključio kako će nadolazeće vrijeme biti izazovno jer legislativa EU i zajednička ribarstvena politika ne uvažavaju specifičnosti tradicije ribarstva na Jadranu.

"Očekujem od svih dionika našeg Udruženja da preko HGK komuniciraju svaku ideju koja bi mogla biti perspektivna i u interesu većine u sektoru", poručio je Birkić.

Đugum, Birkic, Vukman.jpg

Jelena Đugum,Ivica Brkić, Ksenija Vukman ; Izvor: HGK

 

U proteklom četverogodišnjem razdoblju, veliki pad doživio je segment ulova i prerade sitne plave ribe, a toplovodni uzgoj i uzgoj tune karakterizira stabilna proizvodnja, dok je kod uzgoja bijele ribe zabilježen blagi rast. Toplovodni uzgoj, nakon višegodišnje ujednačene proizvodnje, u prethodne dvije godine ostvaruje porast u prosjeku 15 posto  godišnje te je u 2025. ostvario rekordnu proizvodnju od 4.236 tona zahvaljujući velikim investicijama proizvođača, potporama i uvođenju novih tehnologija uzgoja. Najveći izazovi u slatkovodnoj proizvodnji su štete koje čine ribojedne ptice.

"Dugoročno Hrvatska mora zadržavati više vode u prostoru. Potrebni su planska izgradnja i obnova akumulacija, crpnih stanica i druge vodne infrastrukture, uz povezivanje potreba akvakulture, navodnjavanja, zaštite prirode i vodoopskrbe. Takvi projekti zahtijevaju zajedničko planiranje države, Hrvatskih voda, jedinica lokalne i regionalne samouprave te proizvođača, uz korištenje nacionalnih sredstava i odgovarajućih fondova EU-a", kazala je Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK.

 

DSC_8046.jpg

 Izvor: HGK

 

U razmjeni proizvoda ribarstva i dalje se bilježi vanjskotrgovinski suficit koji je u prošloj godini iznosio 4,4 milijuna eura, što je u usporedbi s 2021. godinom, kada je iznosio 78 milijune eura, vrlo veliki pad. Izvoz u tom razdoblju vrijednosno je narastao s 229 milijuna eura 2021. godini na 269 milijuna eura u 2025. godini, iako je količinski smanjen što je posebno izraženo u kategoriji proizvoda od sitne plave ribe (smrznutih i slanih proizvoda te konzervi). S druge strane uvoz proizvoda ribarstva u navedenom razdoblju porastao je količinski i vrijednosno, s 196 na 320 milijuna eura

"Znanstveni pokazatelji potvrđuju jako loše stanje stokova srdele i posljedičnu potrebu za značajnim mjerama zaštite, kako bi se ostvario oporavak i ublažila neizvjesnost u planiranju poslovanja u budućnosti. Rast temperature mora i druge posljedice klimatskih promjena su sve izraženije, kao i utjecaj predatora. Sektor opterećuje i nedostatak radne snage, kao i rast cijena energenata", istaknula je Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK.

DSC_8007.jpg

 Izvor: HGK