Inflacija u prosincu usporila na 13,1 posto

U prosincu su potrošačke cijene prvi put tijekom 2022. pale za 0,3 posto na mjesečnoj razini te je godišnja stopa inflacije iznosila 13,1 posto, niže od rekordnih 13,5 posto zabilježenih u studenom.

U cijeloj 2022. potrošačke cijene prosječno su porasle 10,8 posto a kako je prošla godina ujedno bila zadnja u kojoj smo koristili kunu, dolazi se zaključak kako posjedovanje vlastite valute, pa čak i kada je stabilna, nije jamstvo niske inflacije. Štoviše, stope inflacije u članicama EU u Istočnoj Europi izvan europodručja više su u odnosu na Hrvatsku.

Drugo, kada pogledamo potrošačke cijene u prosincu, vidimo da Hrvatska gotovo u korak prati trendove u europodručju. Naime, isto kao u Hrvatskoj, cijene u europodručju pale su 0,3 posto, cijene usluga porasle su 0,7 posto, a cijene dobara u koje ulaze i naftni derivati niže su za 0,7 posto na mjesečnoj razini. To pokazuje da je Hrvatska dobro ekonomski integrirana u europodručje i da je preuzimanje eura baš u ovom trenutku ispravno.

Kada malo bolje proučimo detalje današnje objave DSZ-a, dolazimo do činjenice da su cijene hrane u prosjeku prošle godine više za 16,4 posto, odnosno da gotovo 40 posto porasta potrošačkih cijena možemo pripisati hrani. Međutim, također znamo da su raspoloživi dohoci u prosjeku pali. Kada uzmete u obzir da je hrana upravo najveći razlog za prošlogodišnju visoku inflaciju, jasno je da je to imalo utjecaj na kupovna moć građana, pogotovo onih s nižim primanjima, te da je ona za dobar dio njih još više smanjena.

Upravo je ta činjenica jedan od razloga zašto mjesecima ponavljamo da će niža potražnja utjecati na inflaciju u ovoj godini. Odnosno, koliko god su poremećaji u lancima opskrbe bili faktor više inflacije u 2022., toliko će ove godine potražnja igrati važniju ulogu u određivanju visine inflacije.

Više možete pročitati u pregledu makroekonomskih kretanja HGK puls