Izvor: Pixabay

Industrijska proizvodnja EU i Hrvatske


Objavljeno: 15. 02. 2017. , Ažurirano: 15. 02. 2017.


U prosincu prošle godine industrijska je proizvodnja EU bila, prema kalendarski i sezonski prilagođenim podatcima, manja za 1%, a u eurozoni 1,6% manja u odnosu na studeni 2016. godine. To je bio ukupno šesti mjesečni pad industrijske proizvodnje u prošloj godini koji je ostvaren u EU i eurozoni, dok je u Hrvatskoj pad zabilježen u pet mjeseci (veljača, travanj, svibanj, srpanj i kolovoz).

Strukturno, pad u EU rezultat je mjesečnog pada kod energije, kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je u eurozoni pad zabilježen u svim grupacijama GIG-a.

S druge strane u Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u promatranome mjesecu bila 3,9% veća u odnosu na studeni 2016. godine, što je strukturno rezultat mjesečno rasta u gotovo svim grupacijama GIG-a izuzev kod energije. Strukturno, taj rast rezultat je povećane proizvodnje kod prerađivačke industrije na što je značajan utjecaj imao relativno snažan rast kod proizvodnje kemikalija, proizvodnje farmaceutskih proizvoda te proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica.

Razina proizvodnje u promatranom mjesecu veća je od one iz istog mjeseca 2008. godine, što zasada predstavlja jedini takav slučaj (da je u jednomu mjesecu razina proizvodnje veća u odnosu na isti mjesec 2008.) u razdoblju nakon 2008. godine. Povoljniji trendovi industrijske proizvodnje u prošloj godini rezultat su kretanja inozemne potražnje  (robni izvoz) i domaće potražnje (osobna i državna potrošnja te investicije).

Ipak, ovo su samo podaci za prosinac tj. samo za jedan mjesec koji ne predstavlja nastavak ni prekid nekog trenda. Za objektivniji opis situacije, s obzirom na to da je podatcima u prosincu zaokružena cijela godina, potrebno je uzeti podatke za cijelu 2016. godinu.

Prošlogodišnja industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata, u Hrvatskoj bila je 4,9% veća, a u EU 1,4% veća u odnosu na 2015. godinu. Za Hrvatsku i za EU to je bila treća uzastopna godina rasta industrijske proizvodnje. Ipak, u kriznim godinama, negativna kretanja bila su znatno izraženija u Hrvatskoj nego u EU pa je tako prošlogodišnja razina proizvodnje u Hrvatskoj bila 10,3% manja u odnosu na onu iz 2008. godine, a u EU je bila 2,9% manja.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Za ovu godinu očekujemo nastavak pozitivnih kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj s time da bi, ukoliko se nastavi trenutna dinamika rasta proizvodnje, 2019. godine razina industrijske proizvodnje trebala prestići onu iz 2008. godine.