HGK na konferenciji Energetska budućnost Hrvatske

Na konferenciji "Energetska budućnost Hrvatske" koja je danas održana u organizaciji Lidera, Hrvatska gospodarska komora aktivno je sudjelovala naglašavajući ključne izazove i preporuke za ubrzanje energetske tranzicije.

Na samom otvaranju konferencije, državni tajnik za energetiku Ivo Milatić, naglasio je kako će Republika Hrvatska do 2030. godine imati 10,5 gigavata instaliranih kapaciteta, što je navedeno u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

Plan predviđa učetverostručenje kapaciteta sunčevih elektrana na 4000 MW, udvostručenje kapaciteta vjetroelektrana na 2000 MW te povećanje kapaciteta geotermalnih izvora na 318 MW.

Izvor: HGK

Izazovi u razvoju OIE

Direktorica Sektora za industriju Marija Šćulac, sudjelovala je u panelu "Potencijali i prilike za održivi energetski sustav", te se osvrnula na napredak postignut donošenjem 16 zakonskih akata u protekloj godini, ali je istaknula kako još uvijek postoje značajne prepreke.

Posebno je naglasila problem ne donošenja naknade za priključenje nakon više od 600 dana, što dovodi u pitanje ostvarenje zacrtanih ciljeva. Najveći problem koji hitno treba riješiti je cijena priključenja i natječaji po članku 17. koji se ne raspisuju. Na stranicama MINGOR-a trenutno je dostupna obavijest o zaprimljenim urednim iskazima interesa, ali nema Odluka o provođenju javnog natječaja, što ukazuje na neprovođenje natječaja za projekte koji su iskazali interes po članku 17.

"Iako se raspisuju natječaji za punionice, adekvatna proizvodnja i regulacija nisu uspostavljeni. Registar dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti pri HERI nema djelatnost povezanu s vodikom, a Zakon o biogorivima za prijevoz ne uključuje vodik kao biogorivo. Ovi primjeri pokazuju da Hrvatska nije adekvatno pripremljena za eru vodika, unatoč visokim očekivanjima", rekla je Šćulac te je naglasila kako općenito, nedostatak međuresorne koordinacije stvara nepovezan sustav.

Potreba za hitnim akcijama

Za postizanje ciljeva dekarbonizacije potrebna je stabilna i jasna regulativa, harmonizacija standarda i međuresorna koordinacija, na konferenciji je naglašena važnost suradnje i koordinacije među svim dionicima u energetskom sektoru.

"Hrvatska ima potencijal postati lider u korištenju obnovljivih izvora energije, ali to zahtijeva hitne mjere, jasnu regulativu i snažnu međuresornu koordinaciju. Naš cilj je ostvariti održivu energetsku budućnost, a to možemo postići samo zajedničkim naporima i integriranim pristupom", istaknula je Šćulac, te je naglasila je kako je nužno ubrzati donošenje ključnih odluka i osigurati bolju komunikaciju među institucijama kako bi se prevladali postojeći izazovi i postigli zacrtani ciljevi.

Realizacija ambicioznog revidiranog nacionalnog plana moguća je samo uz rješavanje ovih ključnih problema i prepreka.

Ključni izazovi i potrebe

Energetsku tranziciju u Hrvatskoj treba ubrzati, uzimajući u obzir kadrovski potencijal i sposobnost administracije da omogući bržu realizaciju nužnih projekata.

Na panelu "Lideri održive budućnosti" istaknuta je potreba za unapređenjem administrativnih procesa i boljom međuresornom koordinacijom kako bi se postigli ambiciozni ciljevi.