I u deset mjeseci prošle godine nastavljen negativan trend u kretanju robnog deficita

Točnije, u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci zabilježen je rast izvoza od 14,0% na godišnjoj razini. Pri tome se rast izvoza temeljio na povoljnim globalnim kretanjima, posebno onima na razini Europske unije, većoj orijentaciji poduzetnika na izvoz, ali i na povećanju cijena energenata i pojedinih sirovina na globalnoj razini. Raspoloživi podaci o kretanju uvoznih cijena za euro zonu pokazuju da su uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja u prvih deset mjeseci na godišnjoj razini povećane za 20,3%, a u prerađivačkoj industriji za 2,5%. Pri tome je najveći utjecaj na rast uvoznih cijena u prerađivačkoj industriji imao rast uvoznih cijena naftnih derivata, potaknut globalnim rastom cijene sirove nafte, a potom i proizvoda prehrambene industrije, proizvoda kemijske industrije te metala. Takva struktura se djelomično podudarala s rastom izvoza iz Hrvatske. Naime, u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci najviše je povećana upravo vrijednost izvoza naftnih derivata, a zatim su slijedili proizvodi farmaceutske industrije te metali. Pozitivni trendovi u kretanju izvoza farmaceutske industrije, ali i velikog broja drugih djelatnosti ipak otkrivaju da se rast izvoza nije temeljio samo na opisanom kretanju cijena. Nažalost, u istom razdoblju zabilježen je i dinamičan rast vrijednosti uvoza od 11,9%, na koji je najviše utjecao rast ukupne domaće i inozemne (uvoz radi izvoza) potražnje te rast globalnih cijena. Stoga je najviše povećana vrijednost uvezene sirove nafte, metala i motornih vozila. Kako je vrijednost uvoza i nadalje bila znatno veća od izvoza, tako je i pored nešto niže stope rasta došlo do većeg porasta vrijednosti uvoza od izvoza, odnosno do povećanja robnog deficita. Deficit je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan za približno četiri milijarde kuna, odnosno za 8,5%.