HGK pozdravlja nastavak rasterećenja gospodarstva kroz poreznu reformu

Početkom iduće godine slijedi i peti krug porezne reforme započete 2016. godine kojoj je glavni cilj porezno rasterećenje gospodarstva i povećanje životnog standarda stanovništva. Tako bi, prema procjenama Ministarstva financija, kumulativni učinak poreznog rasterećenja, uključujući i peti krug, trebao iznositi oko deset milijardi kuna.

"Najviše izmjena napravljeno je u sustavu poreza na dobit, te u sustavu poreza na dohodak, pri čemu Hrvatska gospodarska komora posebno podržava izmjene u sustavu poreza na dobit provedene u cilju smanjivanja tog poreza. Naime, taj porez pojednostavljeno predstavlja porez na uspješno poslovanje tvrtki. Kroz protekle i najavljeni peti krug porezne reforme stopa ovog poreza trebala bi biti smanjena s 20 na 12 posto, odnosno na 10 posto za sve poduzetnike koji ostvaruju prihode manje od 7,5 milijuna kuna, a takvi poduzetnici čine približno 93 posto svih poduzetnika", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući reforme.

Izmjene u sustavu poreza na dohodak istodobno dovode do znatnog poreznog rasterećenja, odnosno do povećanja iznosa neto plaća, što je ostvareno kroz povećanje osobnog odbitka, rast obuhvata nižih stopa poreza, te stalno povećanje neoporezivih primitaka, a u petom krugu se planira i daljnje snižavanje stopa ovog poreza. To je s jedne strane bitno radi spomenutog povećanja standarda stanovništva, a s druge strane ima izravan utjecaj na povećanje osobne potrošnje kao glavnog čimbenika domaće potražnje i kretanja BDP-a. Dakle, država i na ovaj način potiče rast gospodarske aktivnosti.

"Svakako još treba navesti i izmjene u sustavu PDV-a poput višestrukog proširenja primjene niže stope poreza, povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a ili za peti krug predloženog povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, s 7,5 na 15 milijuna kuna", naglasio je Burilović.

HGK kroz svoja udruženja ima više prijedloga za daljnja poboljšanja poreznog sustava, koji pretežno proizlaze iz prakse, odnosno poslovanje članica. Pritom je više prijedloga vezano je uz porez na dobit pri čemu HGK zagovara ponovno oslobađanje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit, produljenju razdoblja za prijenos poreznog gubitka, ili npr. određena oslobađanja obveznika poreza na dobit koji prihode ostvaruju u turizmu iznajmljivanjem plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor s obzirom na situaciju izazvanu pandemijom COVID-a.

Naravno, pri svim željama i sugestijama treba biti realan i svjestan ograničenja fiskalne politike, i posebno trenutne situacije. Pandemija COVID-a prekinula je pozitivne trendove u kretanju proračunskog deficita i javnog duga te znatno opteretila proračunske rashode. Stoga je posebno pohvalno da Vlada RH unatoč novonastaloj situaciji nastavlja s planiranom poreznom reformom i njezinim petim krugom. Pored toga, treba vjerovati da će u narednim godinama doći do izraženijeg rasta gospodarstva koji će omogućiti i veće zahvate u poreznom sustavu poput često spominjanog snižavanja opće stope PDV-a, ali i daljnjih smanjivanja troškova rada koji su postali gorući problem u poslovanju hrvatskih poduzetnika.