Geotermalna energija i pametni gradovi: Ovi projekti postaju ključna stavka zelene tranzicije

Obnovljivi izvori energije pružaju jedinstvenu mogućnost investicija, otvaranja radnih mjesta i razvoja regija diljem Hrvatske. Hrvatska je dosta uspješna po pitanju udjela zelene energije u ukupnoj potrošnji – prošle je godine udio iznosio čak više od 32 posto. Po potrošnji električne energije, ove bismo godine mogli doseći 70 posto, što bi nas svrstalo među vodećih top pet u EU. No, većinom hidroelektrane stoje iza naših dobrih brojki, dok je ostatak potencijala daleko od ostvarenog. Upravo su različiti regionalni potencijali sunca, vjetra, vodika i geotermalne energije bili tema konferencije Obnovljiva energija za održivi razvoj, koja se danas održava u Sisku u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom komorom Karlovac i Komorom Zagreb.

Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK ; Izvor: HGK

"HGK i njezino Udruženje obnovljivih izvora energije predano rade na maksimalnom iskorištavanju tog potencijala. Početkom ove godine prezentirali smo naš position paper – pregled najvećih prepreka za razvoj projekata uz prijedlog rješenja. Postigli smo značajne pomake po pitanju regulative, a nastavljamo dalje s radom. Za cjelokupnu sliku razvoja projekata nužno je donijeti mrežna pravila i cijenu priključenja",  poručila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.

Ivo Čović, predsjednik Udruženja OIE HGK ; Izvor: HGK; 

"Malo koja djelatnost je toliko ovisna o blagovremenom  i kvalitetnom planiranju kao energetika",  rekao je predsjednik Udruženja OIE HGK Ivo Čović. Nakon niza godina čekanja na novu regulativu i skromnog pomaka u novoinstaliranim kapacitetima, Čović je izrazio nadu da je došlo vrijeme za ozbiljan akcijski plan za izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore u narednim godinama, tj. da se definira što će od stotinu projekata biti u proceduri u primjerice naredne tri godine.

"Paralelno i što prije nam treba i usklađeni plan razvoja proizvodnih postrojenja i elektroenergetske mreže za razdoblje 2026-2030. u svakom dijelu RH", rekao je Čović.

Sunce i geotermalna energija na županijskoj razini

Solari zauzimaju mali dio u proizvodnom miksu, no od prošle godine bilježimo dvostruko veći broj u kućanstvima. Na razini Sisačko-moslavačke županije u pripremi su projekti i investicije. U tijeku je razvoj četiri solarne elektrane na području Novske i Lipika. Značajna je i najavljena investicija za tvornicu za proizvodnju litij-ionskih baterijskih članaka za električna vozila i baterijske spremnike energije u Sisku. Uz vrijednost investicije iznad 300 milijuna eura, izgradnja prve faze trebala bi započeti krajem 2024., uz dovršetak do 2027. U prvoj fazi planirana je snaga od oko 130 MWp, a kasnije uz dodatnih 260 MWp.

 Izvor: HGK

Tomo Galić, voditelj projekta Sunceco iz Siska, govorio je o izgradnji sunčanih elektrana na krovovima poslovnih građevina i na zemlji za vlastite potrebe i prodaju električne energije na tržištu.

"Elektrane i baterijski spremnici mogu pomoći dugoročno stabilizirati cijene električne energije",  rekao je Galić.

Geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina. Svi oni gradovi koji imaju dokazan geotermalni potencijal, imaju priliku postati pametni termalni gradovi. Primjer je i projekt TopThermalCity i REWARDheat u Topuskom, koji je predstavio ravnatelj Lječilišta Topusko Domagoj Mosler.

"Projekt uključuje proširenje i sanaciju toplovodne mreže, korištenje geotermalne vode u energetske svrhe, povećanje broja korisnika te veću iskorištenost geotermalne vode kao obnovljivog izvora energije", pojasnio je Mosler. I u poljoprivredi geotermalna energija ima širok spektar primjene, uključujući uzgoj, obradu, skladištenje, grijanje staklenika i sterilizaciju tla.

Ivan Celjak, župan Sisačko-moslavačke županije ; Izvor: HGK

Primjer Siska je pomalo simboličan – grad koji je bio perjanica prvenstveno naftne, ali i metalurške i kemijske industrije krenuo je u zelenu tranziciju. Župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak istaknuo je da je trenutno u tijeku izmjena prostornog plana kako bi se omogućila izgradnja 20 sunčanih elektrana.

"Često se govori o prijašnjem Sisku kao industrijskom gradu. Tranzicija je učinila svoje. Županija radi na tome kroz sustav obrazovanja i poduzetništvo. Želimo osigurati održivi razvoj i biti jedna od županija predvodnica u korištenju obnovljivih izvora energije", rekao je župan.

O potencijalima vjetra i vodika

Panel: Zelena tranzicija - prilike i prijetnje; Izvor: HGK

Što se tiče vjetra, tu stojimo puno bolje. Prošle su godine vjetroelektrane činile 12,49 posto ukupne energetske strukture. Svjedočimo sve većem broju sa sve većom snagom: Vrataruša, VE Senj, Lički Medvjed – od 42 MW do čak 1TW snage. Posljednja može pokriti čak pet posto naših ukupnih potreba za električnom energijom. Na panelu o potencijalima vjetra posebno je istaknuta potrebe suradnje s lokalnom zajednicom kod razvoja projekata.

Panel: Sunčeva energija; Izvor: HGK

"Želimo izgraditi vjetroelektranu koja neće donijeti samo čistu zelenu energiju, nego i dobrobit široj zajednici te zato smatramo da je izuzetno bitna suradnja sa svim dionicima, osobito onima koji žive u neposrednoj blizini projekta. Do sada smo imali izvrsnu suradnju i komunikaciju s lokalnom zajednicom te vjerujemo da će se ona nastaviti i produbiti i u budućnosti",  rekao je regionalni voditelj vjetroelektrane Lički medvjed Goran Trška.

Panel: Zeleni vodik; Izvor: HGK; Snimio: .

Vodik je specifičan jer se može sam proizvoditi iz drugih OIE, poput sunca i vjetra. Primjena vodika kao energenta je raznolika, za različite segmente društva i gospodarstva, od goriva za vozila, energenta za industrijske procese, pohranu energije i mnoge druge.

Danica Maljković, predsjednica Grupacije za vodik HGK ; Izvor: HGK

"Trenutno najveći problem projekata zelenog vodika je problem kokoši i jaja. Ako se projekt razvije, pitanje je postoji li ciljani otkupljivač za proizvedeni vodik, kao i postoji li infrastruktura. Ako se izgradi infrastruktura, pitanje je hoće li biti dovoljno proizvođača. Dio rješenja ovog problema bi se treba doći i kroz projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran",  pojasnila je predsjednica Grupacije za vodik HGK Danica Maljković, voditeljica Dokingovog startupa Indeloop za proizvodnju vodika iz otpadnih materijala. Trenutno pregovaraju s potencijalnim investitorima i partnerima radi lansiranja ove inovativne tehnologije na svjetskom tržištu.

Posljednji panel konferencije bio je posvećen financiranju zelene tranzicije, između ostalog i EU fondovima, ali i drugim izvorima poput HBOR-a, EBRD-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.

"HGK je tu za pomoć tvrtkama u pronalasku izvora financiranja kroz naše usluge individualnih savjetovanja te pomoć u prilagodbi poslovanja putem ESG akademije",  pojasnio je voditelj Odjela za EU i pripremu projekata Domagoj Topić. 

Konferenciju su poduprli Končar kao partner konferencije i Hrvatska pošta kao partner panela. Sponzor konferencije je Vjetroelektrana Lički medvjed, dok su pokrovitelji konferencije bili Flamtron, SOL Croatia, Grad Kutina, Općina Brinje i tvrtka Selan.