EU regulativa štiti autorska prava, ali ide u pravcu sve veće otvorenosti pristupa podacima

Hrvatska gospodarska komora organizirala je online radionicu Intelektualno vlasništvo i podatkovno društvo na kojoj su objašnjene mogućnosti pravne zaštite podataka i uvjeti njihovog korištenja za komercijalne svrhe.

Gojko Jelavić, poslovni tajnik Udruženja za IT HGK, uvodno je kazao kako je ova tematika posebno važna domaćem IT sektoru koji zapošljava više od 33.000 ljudi i jedan je od glavnih pokretača hrvatskog gospodarstva s prihodima od 27 milijardi kuna, od čega osam milijardi dolazi od izvoza. "Današnja radionica je bitna u strateškom i zakonodavnom smislu jer se u svakodnevnom poslovanju koriste ogromne količine podataka. Stoga je iznimno važno znati koji su oblici njihove zaštite i pod kojim uvjetima ih možemo koristiti", istaknuo je Jelavić.

Izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Romana Matanovac Vučković detaljno je predstavila problematiku i pojasnila kako se mogu koristiti tuđi podaci za komercijalne i nekomercijalne svrhe, uz pridržavanje svih propisa.

Naglasila je da intelektualno vlasništvo podrazumijeva isključiva prava i vremenski ograničeni monopol nad podacima čije je korištenje zabranjeno ili regulirano licencijama uz naplatu, dok s druge strane, politike otvorenog pristupa dopuštaju uporabu podataka javnog sektora, ograničenje intelektualnog vlasništva na podacima za potrebe znanstvenih istraživanja, otvorenost rezultata znanstvenih istraživanja te na slobodno korištenje podataka besplatnog i otvorenog softvera. "Zato EU nastoji stvoriti okvir za bolju zaštiti autorskog prava, ali i poticajnije okruženje za poticanje politike otvorenog pristupa. Za pet godina ćemo sigurno imati nove direktive i uredbe koje će ići u smjeru otvorenosti", smatra Matanovac Vučković.

Posebno se osvrnula na zaštitu baza podataka koja je specifična jer se štiti baza kao takva, a ne njen sadržaj. "Autorske baze podataka se štite autorskim pravom u vremenu od 70 godina, dok se neautorske baze štite srodnim pravom proizvođača baze podataka na razdoblje od 15 godina od stvaranja, odnosno objave baze, plus novih 15 godina za svaku kvalitativno ili kvantitativno znatno izmijenjenu bazu. Kod neoriginalne baze podataka ovlašteni korisnik može koristiti neznatne dijelove sadržaja na način koji je uobičajen i ne šteti interesima proizvođača", pojasnila je pa se dotaknula i poslovne tajne kao posebne vrste intelektualnog vlasništva.

"Poslovne tajne su važan segment poslovanja, a mogu biti tehničko ili poslovno znanje i iskustvo (know-how), odnosno poslovne ili tehnološke informacije. Štite se sudskim putem, zabranom korištenja podataka, naplatom naknade za korištenje ili uništenjem proizvoda koji su nastali njihovim korištenjem", kazala je Mtanovac Vučković.

Novi Zakon o autorskom pravu donosi i novosti i po pitanju rudarenja teksta i podataka pod kojim se podrazumijeva automatizirana analiza u digitalnom obliku kako bi se utvrdili uzorci, trendovi i korelacije. "Može se koristiti u znanstvene i neznanstvene svrhe, a rezultati rudarenja mogu se zadržati samo onoliko vremena koliko je potrebno da bi se ostvarila svrha samog rudarenja. Nositelji prava mogu izričito pridržati prava i zabraniti rudarenje – u metapodacima i općim uvjetima", zaključila je Matanovac Vučković.