Vrijeme održavanja: 05.01.2021.

Objavljeno: 05. 01. 2021. , Ažurirano: 05. 01. 2021.

Predstavnici državnih institucija, akademske zajednice i struke sastali su se na Građevinskom fakultetu u Zagrebu kako bi zajednički pronašli najbolja rješenja za stambeno zbrinjavanje sugrađana s potresom oštećenih područja. Među glavnim temama rasprave koju je suorganizirala Hrvatska gospodarska komora bili su kapaciteti domaćih proizvođača te dvije vrste izgradnje –  klasična i montažna, odnosno sve prednosti  i nedostaci koje nose. Zaključeno je da je potencijal domaćih proizvođača puno veći od očekivanog i da posla ima za sve, od klasičnih građevinskih tvrtki, preko proizvođača montažnih objekata do arhitekata i drugih vezanih struka.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat je istaknuo kako su prioriteti osiguravanje privremenog smještaja za ljude bez krova nad glavom i obnova koja poštuje protupotresne standarde. „Danas smo tu da podijelimo iskustva i sutra do kraja dana napravimo elaborat predloženih, predvidivih rješenja za tri koncepta. Probajte kroz drugačije naočale gledati koncept prvog i drugog potresa, u jednom je pretežno nastradala urbana, a u drugom ruralna sredina. 

Horvat.jpgDarko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ; Izvor: HGK; 

 

Želimo vidjeti što je naša građevinska operativa i u kojem roku spremna napraviti za 3500 stradalih obiteljskih kuća, zgrada i objekata kulturne baštine“, rekao je Horvat, dodavši kako će veliku ulogu imati Fond za obnovu na čije je čelu Damir Vanđelić. On je, pak, poručio da moramo staviti glave skupa jer nitko ne može pojedinačno odgovoriti na velike izazove pred nama. „Imamo ogroman broj projekata i to je veliki teret za državu. Iznos koji imamo moramo trošiti na transparentan način, uključujući cijelo EU tržište, ali očekujemo da naše kompanije budu najveći pružatelji roba i usluga u ovoj obnovi. Problemi su nam privremeni smještaj ljudi, posebno za ljude koji drže stoku i moraju biti na svojim lokacijama. Ljudi na terenu snimaju stanje i pune naš informatički sustav. Trebalo bi nam čak 2000 jedinica za privremeni smještaj i pozivam sve one koji su u stanju proizvoditi ili imaju na lageru takve objekte da se jave“, izjavio je Vanđelić, uz napomenu kako od struke želi čuti kakva gradnja je najbolja, montažna ili klasična, i u kojem smjeru će dalje projektirati tipske objekte za zamjenu obiteljskih kuća.

Vanđelić.jpgDamir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnavljanje Zagreba i okolice; Izvor: HGK; 

 

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, Mirjana Čagalj, zahvalila je svima koji pomažu u obnovi, posebno građevinarima koji su na terenu i rade 24 sata dnevno. „Želimo čuti prednosti i mane tipova gradnje, kao i cijene i kapacitete naših građevinara. HGK će sakupiti sve vaše ponude, posložiti ćemo ono što nudite u jasne i transparentne tablice koje će onda olakšati državnim institucijama posao odabira tipskih rješenja. Ne smijemo nikoga isključiti iz ovog procesa obnove. Često se žalimo da nemamo industrije, ali vidim da ovdje ima puno vitalnih firmi koje mogu puno toga. S trenutnim kapacitetima koje ste tu predstavili bi mogli imati 50 gotovih kuća tjedno ako budemo radili zajedno, a s pojačanim kapacitetima bi već pred iduću zimu uselili sve ljude u svoje domove“, naglasila je Čagalj.

Čagalj.jpgMirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet; Izvor: HGK; 

 

Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta, je poručio kako moramo razmišljati o novim tehnologijama i u građevini. „Svi modeli gradnje imaju svoje prednosti, posla će biti za sve. Bitno je sagledati što može domaća industrija, što možemo realizirati i u kojem roku. Dat ćemo vam načelne prijedloge što želimo, a onda u svojim pogonima možete pripremiti proizvodnju. Gradite zajedno i koristimo domaći proizvod, to su dva temeljna postulata“, zaključio je Lakušić.

Lakušić.jpgStjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta; Izvor: HGK;
 

Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec je naglasila važnost pripreme tipska rješenja. „Ugodno sam iznenađenja potencijalom naše proizvodnji, on je velik, a sad trebamo napraviti analizu kako ga maksimalno iskoristiti. Moramo uzeti u obzir teren, pripremu i sve druge parametre. Na dobrom smo putu, a posla će biti za sve“, smatra Dražin Lovrec.

Proizvođači su iznijeli svoja viđenja modela obnove i ukratko predstavili svoje kapacitete i cijene. Generalni je zaključak da cijena kvadrata, bez obzira radi li se o klasičnom ili montažnom načinu gradnju, iznosi oko 1000 eura. Kod nekih proizvođača montažnih objekata to varira između 800 i 1200 eura po četvornom metru po principu ključ u ruke, dok je klasična gradnja ipak nešto skuplja i vrti se oko gornje granice tog spektra.

U klasičnoj gradnji bi probleme mogle predstavljati količine fasade i stolarije, sušenje glazure i tipovi septičkih jama. Montažne objekte većinom rade manje tvrtke pa je problematičan kapacitet, iako neki od njih uvjeravaju da su već sada spremni isporučiti i do pet kuća tjedno.

Predsjednik Udruženja arhitekata HGK Tihomil Matković je zaključio kako je pozitivan aspekt montažne gradnje taj što bi tvrtke mogle preseliti svoje pogone na pogođena područja, proizvoditi na licu mjesta i tako zaposliti i educirati lokalnu radnu snagu. „Što se tiče montažne i klasične gradnje, zaključio bih da je riječ o cjenovno jednakom razredu, a na nama arhitektima je da se pozabavimo ispravnošću projekata. Čeka nas obnova Zagreba i svi kapacitete klasične građevinske industrije će tu biti zauzeti. Stoga je neminovno je da po pitanju gradnje obiteljskih objekata na Baniji idemo na predgotovljene konstrukcije. Problem će biti prijevoz, a posebno pažnju treba pridati obnovi javnih objekata koji ne smiju biti zanemareni jer to ruši standard života građana“, rekao je Matković koji drži kako bi pogone montažnih tvrtki trebalo izmjestiti na lokalno područje kako bi se lokalni ljudi zaposlili i školovali.

Sudeći po obujmu radova, posla za lokalno stanovništvo će definitivno biti godinama.

HGK poziva sve proizvođače montažnih objekata, kao i sve druge tvrtke koje mogu pomoći oko obnove, da se jave i prezentiraju svoje ponude.

Od građevinskih firmi koje izvode klasičnu gradnju (opeka i beton) zatraženi su konkretni podaci, uključujući cijenu gradnje po metru četvornom do namještaja te rokovima od narudžbe do predaje ključa (bez namještaja) za tri tipa prizemnih kuća s kosim krovom (od 60, 80 m2 i 150 m2). Cijena klasične gradnje uključuje AB temelje s pločom i serklažima, zidanu konstrukciju, daščani krov s pokrovom te zidove ožbukane vani i unutra.

Za tvornički proizvedene kuće su također zatraženi slični podaci – cijena po metru kvadratnom ili po kući navedenih dimenzija, s rokom isporuke od narudžbe do istovara na parcelu i spajanja na infrastrukturu. Također se traži rok trajanja takvog objekta te pripadajući certifikati i kapaciteti firme koja ih proizvodi. Tvrtke trebaju navesti i mogućnosti transporta u odnosu na postojeće ceste. Montažni objekti mogu biti drveni i metalne, ali moraju imati certifikat seizmike i energetski certifikat.

HGK će sve dostavljene podatke i parametre organizirati i komunicirati prema nadležnom ministarstvu i Fondu koji će onda donijeti odluke o proizvodnji tipskih objekata i generalnom tempu i načinu obnove.