Predstavljanje EU Direktive o autorskom pravu na jedinstvenome digitalnom tržištu u HGK
Izvor: HGK

Direktiva o autorskom pravu promiče kulturnu i medijsku raznolikost


Objavljeno: 17. 05. 2019. , Ažurirano: 17. 05. 2019.


„Digitalizacija je pridonijela stvaranju novih poslovnih procesa, ali ti se procesi sada moraju urediti propisima. Vrlo je aktualna i značajna za kreativne, kulturne i medijske industrije jer će pridonijeti razini regularnosti svih korisnika i zaštiti autorskih prava“, istaknuo je savjetnik predsjednika i voditelj Službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK Petar Mišević na jučerašnjemu predstavljanju EU Direktive o autorskom pravu na jedinstvenome digitalnom tržištu u HGK.

Mišević.jpgPetar Mišević, savjetnik predsjednika i voditelj Službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK; Izvor: HGK

 

Iako je rok za primjenu Direktive dvije godine, Mišević je upozorio je da se ne smije ponoviti slučaj GDPR-a kad se hrvatsko gospodarstvo nije primjereno pripremilo na novu regulativu. „Cilj nam je da s renomiranim stručnjacima organiziramo set radionica i edukacija diljem zemlje kako, bismo približili direktivu svima“, poručio je dodavši kako je do sada više od 25.000 sudionika prošlo edukacije HGK.

Direktivu je detaljnije predstavila voditeljica poslijediplomskoga interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo na Pravnom fakultetu u Zagrebu Romana Matanovac Vučković.

Matanovac Vučković.jpgVoditeljica poslijediplomskoga interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo na Pravnom fakultetu u Zagrebu Romana Matanovac Vučković; Izvor: HGK

 

„Direktiva je jedan od najkontroverznijih tekstova koji se tiču EU zakonodavstva. Tekst direktive u vrlo je velikoj mjeri dorađen i potpuno se razlikuje od početnog, a to se očituje u 600 amandmana. Nikada u povijesti intelektualnog vlasništva nije postojao ovako velik interes javnosti za donošenje propisa. U donošenju konačne verzije sudjelovali su najutjecajniji subjekti iz glazbene, filmske i medijske industrije.  S druge strane, brojne internetske platforme i kompanije poput Googlea i sl. bile su zainteresirane za to da zaštita bude što manja jer oni te sadržaje koriste i na njima zarađuju, tvrdeći da sami zapravo nisu korisnici. Prema mojemu mišljenju, postignut je izvrstan balans u pregovorima“, istaknula je Matanovac Vučković dodavši da je više od 30 posto radno aktivnog EU stanovništva zaposleno u kreativnoj, kulturnoj i medijskoj industriji.

„Te su se industrije pokazale vrlo otpornima na krizu i razlog su više da ih se štiti jer pridonose gospodarstvu EU i razvijaju ga“, objasnila je Matanovac Vučković, uz napomenu da se ovakvim propisima promiču kulturna i medijska raznolikost te se daje širi prostor medijskim i kulturnim sadržajima za razvoj na digitalnom tržištu.

Direktiva regulira brojna područja: nadogradnju postojećih pravila, novi pravni režim odgovornosti platformi za dijeljenje sadržaja, posebnu zaštitu novinskih izdavača u njihovoj transformaciji prema digitalnom, kolektivno ostvarivanje autorskih prava i poboljšanje položaja individualnih umjetnika.

„Hrvatska se u procesu donošenja Direktive izborila za dobar balans između regulative i razvoja gospodarstva. Nije ideja srušiti sustav, nego ga učiniti efikasnim“, zaključuje Matanovac Vučković.