Cijena održivog razvoja: Ne činiti ništa najskuplja je opcija

Mnoge se kompanije danas promoviraju kao snažne lokomotive tranzicije gospodarstva i društva prema održivom načinu poslovanja i življenja. Koliko su te tvrtke uistinu iskrene u svojim namjerama te koliko će trajati, a i koštati ta tranzicija? O odgovorima na ta pitanja bilo je riječi u sklopu festivala Greencajt, koji se od 1. do 3. listopada održava u Rougemarin parku u Zagrebu i na kojem je Hrvatska gospodarska komora sudjelovala kao partner u organizaciji panela Održivi razvoj kompanija u Hrvatskoj – mit ili stvarnost.

O tome gdje su hrvatske tvrtke sada i koliko je puta pred nama govorila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac: "Vidim promjene unatrag 10 – 15 godina, u načinu kako kompanije posluju, ali i kako komuniciraju o održivosti," referirajući se pritom na praksu greenwashinga i odavanje lažnog dojma o zelenim praksama.

"Jedan od najvećih izazova su financije. No, ne činiti ništa, na kraju je još skuplja opcija," naglasila je Šćulac Domac.

Panel Održivi razvoj kompanija u Hrvatskoj – mit ili stvarnost; Izvor: HGK.

Na nju se nadovezala voditeljica održivosti Raiffeisen banke Sara Foršek, istaknuvši da su banke tu da ulažu i biraju zelene projekte i klijente, pogotovo kod onih kompanija koje su u procesu tranzicije. "Cijela RBA grupacija je prestala financirati projekte koji imaju veze s ugljenom. Naravno, svaka banka ima i svoje interne politike kojima može pridonijeti," rekla je Sara Foršek.

Tezu o skupljem, ali nužnom koraku potvrdila je i Irena Šarić Dombaj, direktorica korporativnih komunikacija Loreal Adria Balkan. "Kod nabave električne energije puno je skuplja varijanta iz obnovljivih izvora, ali to je neminovno," naglasila je.

Bilo je riječi i sredstvima na raspolaganju za zelenu tranziciju kroz novi investicijski ciklus sredstava EU, kao i obvezama koje uskoro očekuju i tvrtke i financijski sektor kroz izvještavanje. Radi se o značajnim transformacijama poslovanja, koje se ovisno o djelatnosti različito realiziraju kod pojedine tvrtke.

Šarić Dombaj je tako govorila o njihovom edukativnom web portalu Beauty4theFuture. "Naša je želja da pomognemo potrošačima da na pravilan način sortiraju kozmetičke proizvode kod recikliranja pakiranja," rekla je Šarić Dombaj.

Što održivost znači pak za jednu Saponiju, pojasnila je Marijana Sabljić, voditeljica Tima za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Do sada su najveći iskorak napravili s proizvodima s eko-oznakama. "Prvi smo u Hrvatskoj u tom segmentu s tim brojem proizvoda," rekla je Sabljić, istaknuvši da je pred njima i projekt od 50 milijuna kuna, energetska obnova zgrade i postavljanje solarnih panela.

Odgovornost za društvo, okoliš i gospodarstvo tvrtki podrazumijeva pomno planiranje i svijest o budućnosti, stoga su se panelisti nerijetko osvrnuli i na rokove koje je pred nas stavila EU, ali i ciljeve koje su si sami postavili u poslovanju. "Ne možemo gledati samo ono što je danas kad govorimo o održivosti. Na vama je hoćete li biti uspješna firma s onim što radite ili ćete promišljati što dolazi sutra i kako ćete se tome prilagoditi," zaključio je Stanko Kršlović, član Uprave za korporativne poslove tvrtke Philip Morris Zagreb.