Vrijeme održavanja: 21.03.2019.

„Mirenje je dobar lakmus papir za prikaz koliko je naše društvo spremno za promjene. U Hrvatskoj smo postavili relativno dobre pravne i normativne temelje po tom pitanju. Međutim, ono što nemamo je svijest građana o prednostima tog načina rješavanja sporova. Ostaje nam da upoznamo javnost o tome što mirenje zapravo jest, ali pritom ne smijemo zastraniti u reklamerski pristup jer to može dati pogrešan dojam da je medijacija čarobni štapić, a to nije tako“, istaknula je predsjednica Centra za mirenje pri HGK Jasna Omejec na otvaranju 7. Okruglog stola o mirenju.

Anda Kostijal iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta je predstavila rezultate primjene Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova kojim su osigurani i uvjeti za provedbu Uredbe o online rješavanju potrošačkih sporova. „Broj prijavljenih sporova do srpnja 2018. bio je 368, a ADR (Alternative Dispute Resolution) tijela su prihvatila 297. Podaci o europskoj ODR (Online Dispute Resolution) platformi kažu da je kod nas podneseno 698 slučajeva, ta razlika se može objasniti manjkavošću sustava i rješavanju sporova prije samog početka mirenja. Za usporedbu, u Njemačkoj i UK-u je podneseno po oko 50.000 slučajeva, a mnogo prijava ide u UK jer je tamo sjedište velikih online trgovačkih kompanija, što bi moglo predstavljati problem potrošačima nakon Brexita. Ono što možemo zaključiti jest da nažalost taj sustav za alternativno rješavanje sporova još nije zaživio u opsegu u kojem ga je zamislila EK, ali nadamo se da hoće. Ljudi trebaju postati svjesniji prednosti ADR-a, a tu je velika uloga nas kao institucija“, izjavila je Kostijal, dodavši kako je najviše pritužbi na ODR platformi vezano uz zračni prijevoz, zatim za odjevne predmete, slijede IT proizvodi, namještaj, oprema za slobodno vrijeme te hotelski smještaj.

Anda Kostijal.jpgAnda Kostijal iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta; Izvor: HGK

Tajnica Suda časti pri HGK Zdravka Kezele Kokorić, objasnila je kako ta institucija djeluje kao prvostupanjski i drugostupanjski sud. „Najveći broj prijava dolazi elektroničkim putem, a najviše prijava se odnosi na potrošačku robu, opće potrošačke usluge i financijske usluge. Od 167 prijava u 2017. godini 70 ih je odbačeno ili povučeno, a u 97 predmeta je proveden postupak. Od toga je u 45 slučajeva rješenje doneseno mirnim putem dok je sud donio presudu u njih 52“, elaborirala je Kezele Kokorić.

Zdravka Kezele Kokorić.jpgZdravka Kezele Kokorić, tajnica Suda časti pri HGK ; Izvor: HGK

Nives Grgurić, tajnica Centra za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje govorila je o alternativnom rješavanju sporova u osiguranju. „Ljudi općenito ne znaju za mirenje, ali kad ih se upozna s tom mogućnošću rado je prihvate. Oko 75 posto naših postupaka se okonča mirenjem, a samo četvrtina postupaka se ne uspije riješiti tim putem. U svim segmentima našeg poslovanja nastojimo raditi na promidžbi medijacije, bitno nam je da jačamo povjerenje potrošača u tržište osiguranja i radimo na njihovom financijskom obrazovanju“, rekla je Grgurić, dodavši kako u sklopu Ureda djeluje i pravobraniteljstvo kao neovisno tijelo.

Nives Grgurić.jpgNives Grgurić, tajnica Centra za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje; Izvor: HGK

Vanja Bilić, izmiritelj u Hrvatskoj udruzi za mirenje je usporedio tržišnu s nogometnom utakmicom kazavši kako su temeljne sličnosti igrači, vrijeme trajanja i pravila. „Mi se trudimo definirati pravna pravila na tržištu i to daje rezultate. Pitamo se kako to da je više miritelja nego ljudi koji koriste mirenje, ali nadamo se da će se ubuduće to promijeniti. Dobili smo dva zakona koji definiraju obvezno mirenje, ali imamo još puno nedoumica“, izjavio je Bilić, dodavši da smo u Hrvatskoj žrtve zablude da se sve rješava zakonom, što nije točno jer se sporovi mogu rješavati i alternativnim načinima. da to postane češća praksa treba nam reorganizacija sudova i obrazovanje svih dionika.

Vanja Bilić.jpgVanja Bilić, izmiritelj u Hrvatskoj udruzi za mirenje ; Izvor: HGK

Na drugom dijelu Okruglog stola raspravljalo se o mirenju u Hrvatskoj. Zlata Hrvoj-Šipek, prva zamjenica Glavnog državnog odvjetnika je naglasila da Hrvatska ima izrazito kompliciran sustav upravljanja i stoga smatra da mirenje za državu nije najbolji okvir, ali je koristan. „U zadnjih šest godina učešće parnica s RH kao strankom je u prosjeku 3,8 posto. U prosjeku se petina svih tih zahtjeva rješavala nagodbom, a vrijednost svih sklopljenih nagodbi u tom razdoblju je 777 milijuna kuna. Zato takav institut treba ostati i dalje, no nedostaje nam ujednačena sudska praksa“, poručila je Hrvoj-Špek.

Zlata Hrvoj-Šipek.jpgZlata Hrvoj-Šipek, prva zamjenica Glavnog državnog odvjetnika; Izvor: HGK

Voditeljica Pravne službe u građevinskoj tvrtki Radnik Monika Penđak Ružić je prikazala prednosti mirenja u praksi. „Naša tvrtka je gubila jako puno novaca, vremena i energija na sporove u kojima nismo znamo hoćemo li se naplatiti. Zato smo se odlučili za mirenje tako da smo u sve ugovore od 2004. uveli tu klauzulu. Time smo do sada spriječili oko 50 sporova, a najvažnije od svega je da smo tako sačuvali i poslovne odnose s našim partnerima“, poručila je Penđak Ružić, dodavši kako su brzina, fleksibilnost, dostupnost, neformalnost, efikasnost i niski troškovi velike prednosti mirenja.

Monika Penđak Ružić.jpgVoditeljica Pravne službe u građevinskoj tvrtki Radnik Monika Penđak Ružić; Izvor: HGK