Luka Burilović, predsjednik HGK
Izvor: HGK

Burilović: Glas gospodarstva u kurikuralnoj reformi ne smije se ignorirati


Objavljeno: 05. 09. 2017. , Ažurirano: 05. 09. 2017.


„Početak još jedne školske godine je iza nas i ponovno nam se dogodilo da u zanimanjima koja su potrebna gospodarstvu u strukovnim školama imamo nekoliko ili niti jednog upisanog učenika.“ upozorio je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući konferenciju Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi. Podsjetio je da je na Zavodu 170.000 nezaposlenih dok gospodarstvenicima godišnje nedostaje 20 tisuća radnika.

„Za rješavanje problema neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada tri su razine rješavanja problema: prva – nacionalna, strateška i zakonodavna, druga – pomoć poslodavcima za snažnije uključivanje u taj dio obrazovanja, treća – promocija strukovnog obrazovanja tj. privlačenje što više učenika u zanimanja koja gospodarstvu trebaju.“, istaknuo je Burilović te je naglasio da je Vlada prepoznala model dualnog strukovnog obrazovanja po uzoru na Austriju i Njemačku kakav HGK predlaže i uvrstila ga u svoj program, no međutim postojeći prijedlog Zakona o strukovnom obrazovanju ne prepoznaje prijedloge HGK. „Iako su predstavnici HGK posljednjih mjeseci aktivno sudjelovali u izmjenama zakonodavnog okvira koji regulira strukovno obrazovanje te iznijeli sasvim konkretne prijedloge, malo je naših prijedloga i usvojeno. Iskreno se nadam da trenutni prijedlog izmjena zakona o strukovnom obrazovanju koji je na javnoj raspravi – nije konačan“, poručio je Burilović koji je tom prilikom apelirao na Ministarstvo znanosti i obrazovanja da uvaže prijedloge gospodarstvenika. „Više od 80 posto anketiranih malih i srednjih poduzetnika u sklopu istraživanja koje smo proveli je za model dualnog strukovnog obrazovanja koji predlaže HGK, a glas gospodarstva ne smije se ignorirati“, poručio je predsjednik HGK.

„HGK može omogućiti i svim zaposlenicima koje poslodavci uključeni u dualno obrazovanje odaberu, da na jednostavan te vremenski i financijski prihvatljiv način, postanu mentori učenicima što je omogućeno projektom ERASMUS plus ukupne vrijednosti veće od 3,5 milijuna kuna. Potrebno je popularizirati strukovna zanimanja koja nedostaju gospodarstvu za što su dostupna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, više od milijarde eura od kojeg se dio može iskoristiti za promociju „nepopularnih zanimanja“. Prije svega kod mladih“, rekao je Burilović.

Konferenciju je otvorio Andrej Plenković, predsjednik Vlade, a u uvodnom su dijelu govorili Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava i Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja.

„Unapređivanje sustava obrazovanja od strateške je važnosti za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva, a kvalitetno strukovno obrazovanje povezano s gospodarstvom olakšava usvajanje znanja i vještina, konkurentnost te bolju zaposlenost mladih na integriranom tržištu rada“, istaknuo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković dodajući da je 68 posto mladih na Zavodu za zapošljavanje sa srednjom ili nižom kvalifikacijom, a 12.000 oglašenih se radnih mjesta ne popunjava. Potrebno je jačati partnerstvo između poslodavaca i obrazovnih institucija te promovirati strukovno obrazovanje, a ključ je uspjeha u međuinstitucionalnom dijalogu. „Za uspješno provođenje reforme potreban je širi društveni dogovor te treba pomiriti različite strane i mišljenja, stoga pozivam na konsenzus o obrazovanju“, istaknuo je Plenković.

„Strukovno obrazovanje i uvođenje dualnog obrazovanja jedno je od rješenja pitanja nezaposlenosti mladih i integracije radne snage na tržištu rada“, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić dodajući kako je 80 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda predviđeno za strukovno obrazovanje. Do kraja godine kreću prva dva projekta, promocija kompetencija od 41 milijun kuna te usavršavanje nastavnika od 12 milijuna kuna.

„Predstoji jačanje Zavoda za zapošljavanje, a uz HGK to su dvije institucije koje će pomoći u uvođenju dualnog obrazovanja, rekao je Pavić te istaknuo potrebu razvijanja hrvatskog modela dualnog obrazovanja karakterističnog za hrvatske potrebe. Potrebno je jačanje suradnje s industrijom, uspostava dinamičnijeg sustava, a kompetencije mladih učiniti adekvatnima na tržištu rada te uvoditi edukacijske strukovne centre“, istaknuo je Pavić.

„Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira posvetiti pažnju promoviranju strukovnog obrazovanja, raditi na poboljšanju relevantnosti strukovnog obrazovanja, poboljšanju kvalitete i jačanja izvrsnosti te internacionalizacije strukovnog obrazovanja i usavršavanja, istaknuo je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo dodajući kako „ćemo raditi svoj dualni obrazovni sustav provediv u našim uvjetima te strukovno obrazovanje učiniti atraktivnim i konkurentnim“.

Predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije Dijana Vican, ukazala je na istraživanje koje će se provoditi u 35 zemalja kao podloga za promišljanje strukovnog obrazovanja. „Dobro je i pozitivno to što je HGK inicirala uvođenje dualnog obrazovanja, a kao rješenje potrebna je kombinacija više mjera, spajanje sa stručnim studijama u nacionalnoj kvalifikacijskoj ljestvici te otklanjanje barijera“, rekla je Vican.

Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, koja se bavi cjeloživotnim političkim obrazovanjem te organizirajući više od 70 događanja javnog karaktera te surađujući s Zakladom Konrad Adenauer i HGK, nastoji poticati javni dijalog o aktualnim temama, a pitanje strukovnog obrazovanja je od iznimne važnosti za Hrvatsku, istaknuo je ravnatelj Zaklade Srećko Prusina

Voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj Michael Lange smatra da je hrvatska Vlada potpuno spremna provesti reformu te obrazovni sustav uskladiti sa potrebama tržišta rada u Hrvatskoj. „Njemačko je iskustvo važno i može biti korisno, posebno u području strukovnog obrazovanja. Dobro obrazovani ljudi su najvažniji resurs jedne zemlje radi postizanja konkurentnosti na svjetskom tržištu“, kazao je Lange.

O njemačkim iskustvima dualnog srednjeg obrazovanja govorio je Wolfgang Schuster, predsjednik Europske zaklade za obrazovanje i predsjednik Zaklade Deutsche Telekoma.

Na panelu pod nazivom „Kakvo strukovno obrazovanje želimo u Hrvatskoj?“ je, među ostalim rečeno, kako se, unatoč brojnim polemikama, dosadašnji odgojno-obrazovni sustav u strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj pokazao kvalitetnim. Tome u prilog je i činjenica što 70 posto učenika iz strukovnog obrazovanja ide na Državnu maturu, a većina je uspješno položi i nakon toga nastavlja školovanje na fakultetima

Konferencija se održala u HGK u organizaciji HGK, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer.