Sudionici panel rasprave o aktualnim zakonskim izazovima obiteljskog smještaja
Izvor: HGK

Aktualni zakonski izazovi obiteljskog smještaja


Objavljeno: 23. 11. 2016. , Ažurirano: 25. 11. 2016.


Donosimo izvještaj i osvrt Nede Pinezića, predsjednika Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, s panela Aktualni zakonski izazovi obiteljskog smještaja održanoga u sklopu 3. nacionalnog Foruma obiteljskog smještaja

U jednom od najposjećenijih panela 3. nacionalnog Foruma obiteljskog smještaja gostovali su Tomislav Jelić iz Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture, Damir Tus, rukovoditelj Radne jedinice Pristojba Hrvatske radio televizije, i Tomislav Matek, direktor komunalne tvrtke Vodovod Zadar.

Po pitanju komunalnih usluga Tomislav Matek je objasnio da Vodovod Zadar svoje korisnike dijeli na stambene i poslovne objekte. U stambene objekte pripadaju i domaćinstva koja pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu kao građani prema odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Vodovod Zadar omogućava i ugradnju takozvanih sekundarnih mjerila u objektima skupnog stanovanja, koji mjere potrošnju u dijelu zgrade u kojemu se obavlja iznajmljivanje, ali je za takav zahvat potrebna suglasnost svih stanara. Zato što se i u takvim objektima pružaju usluge smještaja, dolazi do povećane potrošnje vode koju solidarno snose i ostali stanari pa je ugradnja sekundarnih vodomjera najpošteniji način raspodjele troškova u jednoj zgradi. Također je važno napomenuti da su vlasnici stanova dužni prijaviti upravitelju zgrade promjenu broja članova domaćinstva, također radi obračuna komunalne naknade prema broju članova domaćinstva. Najsloženiji period održavanja vodovodnog sustava jest onaj kada se drastično smanji potrošnja vode pa je teže optimirati protočnost vode u sustavu i samim time njegovu ispravnost. Uglavnom, usluga se plaća po potrošnji uz fiksni dio naknade za održavanje sustava.

Na pitanje kako se mjeri "potrošnja", odnosno gledanost pojedinog programa pojedine TV kuće, Damir Tus je rekao da postoji metoda mjerenja putem uređaja ugrađenih u određeni broj TV prijamnika. Tako specijalizirane agencije sastavljaju izvješća o gledanosti koja služe za marketinške aktivnosti Hrvatske radiotelevizije. Ovakva se izvješća ne koriste za stvaranje polazne osnove obračuna RTV pristojbe. RTV pristojba je naknada koju građani, fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj, plaćaju Hrvatskoj radioteleviziji za održavanje javnoga informativnog servisa na temelju ugovora potpisanog između HRT-a i Vlade republike Hrvatske. Iz preuzetih obaveza putem tog ugovora, stvaraju se troškovi koji se podmiruju iz pristojbe. HRT godišnje ubire oko 1,2 milijarde kuna pristojbe od čega uplaćuje 420 milijuna kuna agenciji za produkciju glazbe i filma, za neovisnu produkciju lokalnih radijskih i TV postaja, autorske honorare i slično. Samo za ZAMP HRT godišnje plaća 40 milijuna kuna. Obuhvat obveznika plaćanja pristojbe regulira se Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, prijedlog kojega izrađuje Ministarstvo kulture, a donosi Sabor Republike Hrvatske. Tus je naglasio da je posljednjim izmjenama Zakona turizam dobio povlastice u načinu plaćanja pristojbe. Ovdje se ipak nametnulo pitanje plaćanja pristojbe za prijamnike u sobama i apartmanima koje koriste gosti, a ne građani, i to u 93% slučajeva stranci koji vrlo rijetko ili uopće na prate program HRT-a jer on nije prilagođen interesu stranog gosta. HRT nema prema ugovoru sa Vladom RH obavezu emitiranja informativnih sadržaja za turiste na hrvatskom i barem jednom stranom jeziku niti kreiranja informativno-promotivne emisije o destinacijama u kojima gosti borave.

Tomislav Jelić je naveo da hrvatski građani i poduzetnici o svojim potrebama u vezi javnog informativnog servisa HRT-a trebaju obavijestiti izabrane saborske zastupnike koji donose Zakon o HRT-u, ali mogu predložiti i izmjenu ugovora između Vlade RH i HRT-a.

Moderator panela Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, zaključio je da su mnoga zakonska rješenja poput onoga o zaštiti glazbenih autorskih prava, spomeničkoj renti, Zakona o HRT-u, naknade za slivne vode, za hrvatske šume i slično, zreli za temeljitu reviziju te je najavio pozivanje saborskih zastupnika iz svih stranaka na regionalne forume u regijama koji su njihova izborna baza. Važno je da zastupnici budu informirani o svim ovim problemima kako bi mogli o njima raspravljati na tijelu koje zakone i donosi – u Saboru Republike Hrvatske.

Panelu se pridružio i ministar turizma Gari Cappelli koji je sa zanimanjem poslušao dio rasprave o ovoj problematici. Pozvao je Zajednicu obiteljskog turizma da koncizno i realno popiše uočene nelogičnosti u zakonima koji se mogu i moraju mijenjati te ponudio svoju pomoć i pomoć svojeg ministarstva u obradi spornih tema i komunikaciji o njima s kolegama ministrima. Osvrnuo se i na značaj obiteljskog smještaja, "smještaja s osmjehom", koji pridonosi hrvatskom turizmu prihodima i ugledom koji uživa kod svojih gostiju. Nastup ministra bio je popraćen gromoglasnim pljeskom i velikom potporom prisutnih vlasnika obiteljskog smještaja.

Autor: Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK