Vrijeme održavanja: 06.04.2018.

Objavljeno: 29. 03. 2018. , Ažurirano: 09. 04. 2018.

Četrnaesta proširena sjednica Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Vukovar na kojoj su, osim članova Vijeća, bili predstavnici tvrtki i institucija Vukovarsko-srijemske županije održana je 6. travnja.

Nakon pozdravnih riječi predsjednice HGK – ŽK Vukovar Vinke Ivanković, na samom su početku sjednice nazočni informirani o provedbi projekta Slavonija, Baranja i Srijem, a prezentaciju je održao Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU. Tim se projektom namjerava povući najmanje 2,5 milijardi eura u ovom programskom razdoblju iz EU fondova, a uz to se planiraju povući i dodatna sredstva izvan EU fondova, poput darovnica Norveške i Švicarske, nacionalnih fondova, zajmova Svjetske banke itd. Tijekom godine dana, otkad je projekt pokrenut, ugovoreno je 32 posto sredstava, a do 16. veljače realizirano je i ugovoreno 75 milijuna kuna za 195 projekta na području Slavonije, Baranje i Srijema iz tri različita programa (Program održivog razvoja lokalne zajednice, Program podrške regionalnom razvoju i Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u osnovnim i srednjim školama). 

Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, predstavio je otvorene pozive i natječaje u 2018. iz ESI fondova. Osim toga, najavio je dva natječaja, Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti, čiji je cilj povećanje nacionalne pokrivenosti širokopojasnom mrežom sljedeće generacije (NGN) do 2023. godine te natječaj Arheološki park Vučedol (strateški projekt), čiji je cilj znatno pridonijeti gospodarskoj revitalizaciji i razvoju grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i šire regije izgradnjom i uređenjem Arheološkog parka Vučedol.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, govorio je o gospodarskim trendovima i konkurentnosti Hrvatske, odnosno razlikama u razvijenosti Hrvatske i država središnje i istočne Europe. Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva mjerena Globalnim indeksom konkurentnosti prema posljednjem je izvješću (2017/2018) ocijenjena 74. pozicijom među 137 zemalja. Također, četvrtu uzastopnu godinu Svjetski gospodarski forum (WEF) ocjenjuje Hrvatsku kao najmanje konkurentnu zemlju EU iz srednje i istočne Europe. Ono što možda više zabrinjava od trenutne loše relativne pozicije jest statičnost hrvatske konkurentnosti u posljednjih sedam godina, koja je produbila zaostajanje za prosjekom zemalja EU10 (Bugarska, Slovenija, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka). Pritom nema većih promjena kod područja (stupova konkurentnosti) koji se ocjenjuju najboljima odnosno najlošijima. Tako se kao najbolje ocijenjena područja tijekom godina izmjenjuju Tehnološka spremnost i Infrastruktura, najlošije su ocijenjena područja najčešće bila Efikasnost tržišta rada i Efikasnost tržišta roba, a u posljednje se dvije godine gotovo jednako loše ocjenjuje i područje Inovativnosti. Zaključke treba izvesti i iz činjenice da se kao područje koje najviše koči konkurentnost u posljednjih deset izvještaja, uključujući i ovo posljednje, navodi Nedovoljno učinkovita državna administracija. Kompleksnost poreznih propisa te korupciju poduzetnici i nakon 10 godina vide u vrhu problema. Ono što se značajnije promijenilo i ušlo na drugo mjesto u posljednjem je izvještaju Nestabilnost mjera politike koju često spominju inozemni investitori kao prepreku ulaganjima jer stvara dojam nepredvidivosti, a time i rizike za ulaganja.

VU GV 14A.jpg

Na samom je kraju sjednice Mirjana Košec, tajnica Centra za mirenje HGK, održala prezentaciju Alternativno rješavanje sporova pred Centrom za mirenje pri HGK, kojom je predstavila rad Centra, načine pokretanja postupka, prednosti mirenja itd. Centar za mirenje pri HGK osnovan je u srpnju 2002. godine (prvi u RH) sa sjedištem u Zagrebu (Rooseveltov trg 2) i regionalnim centrima u  Koprivnici, Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu i Varaždinu, a postupak mirenja može se provesti u svim županijskim komorama. Odlukom MINGPO-a od 11. svibnja 2016. godine, Centar je notificiran kao tijelo za alternativno rješavanje potrošačkih sporova. Nadležan je za rješavanje svih domaćih i prekograničnih online i offline potrošačkih sporova između potrošača s boravištem u Europskoj uniji i trgovaca s boravištem u Republici Hrvatskoj. Europska komisija registrirala je Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na temelju Odluke MINGPO-a, na svojoj mrežnoj stranici, na Platformi za online rješavanje potrošačkih sporova nastalih oko domaće i prekogranične kupnje putem interneta. 

VU GV 1B.jpg