Learning by Doing – projekt za potporu podunavskim zemljama u modernizaciji sustava strukovnog obrazovanja

logo LbD
Županijska komora Varaždin 1. siječnja 2017. započinje s provedbom projekta Learning by Doing prijavljenog u okviru Dunavskog transnacionalnog programa. U projektu koji se smatra jednim od četiriju strateških projekata prvog poziva sudjeluje 15 partnera i devet pridruženih partnera iz devet zemalja Podunavlja. Projekt traje 30 mjeseci s ukupnim odobrenim budžetom od 2,35 milijuna eura.

AKTIVNOST 3. –  Stvaranje zajedničke transnacionalne platforme za sustave strukovnog obrazovanja

Mapiranje institucionalnih/kulturnih uskih grla u sustavu strukovnog obrazovanja

Prema zajedničkoj metodologiji i razrađenim smjernicama izrađen je materijal koji je poslužio kao osnova za mapiranje uskih grla i izazova u sustavima strukovnoga obrazovanja i zemljama Podunavlja.

Identifikacija izazova u sustavu strukovnog obrazovanja

Rad grupe dionika strukovnog obrazovanja

Izrada profila učenja temeljenog na radu u okviru sustavu strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj

 

Studijski posjeti

 

  • Passau, Njemačka  (28. - 30. ožujka  2017. godine)

Prvi studijski posjet u okviru projekta Learning by Doing realiziran je u njemačkom gradu Passau-u s osnovnom idejom promicanja transnacionalne razmjene znanja kako bi sudionici upoznali dobre prakse strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Njemačkoj.

Domaćin  trodnevnog programa bila je Industrijska i trgovačka komora Donje Bavarske iz Passaua. U programu je uz predstavnike ŽK Varaždin sudjelovala Ana Marketin Sedlar, profesorica Strojarske i prometne škole Varaždin.

Tijekom studijske posjete sudionici su upoznali sustav dualnog strukovnog obrazovanja, osobito s obzirom na ulogu i značaj gospodarske komore Njemačke u provedbi dualnog obrazovanja.

U Donjoj Bavarskoj registrirano je 76 000 tvrtki od kojih su najjače predstavnici autoindustrije i elektroindustrije (BMW, Siemens, ZF , Haas Fertigbau ) tako da je  potražnja za kvalitetnim kadrovima strukovne izobrazbe velika, a primaran zadatak komore je strukovno obrazovanje i savjetovanje. Unutar sustava strukovnog obrazovanja u Njemačkoj je trenutno 327 različitih zanimanja, a najveći postotak su tehnička industrijska i komercijalna zanimanja (60%), obrtnička zanimanja  zastupljena su s 27%, a agrarna i zanimanja javnog sektora s 13%.

Dualan oblik školovanja donosi niz prednosti, kako za tvrtke, tako i za mlade ljude. Ovakav sustav školovanja tvrtkama osigurava potrebnu kvalificiranu radnu snagu, smanjuje troškove i vrijeme prilagodbe pripravnika na radno mjesto te povećava produktivnost pripravnika. Programi obrazovanja su pojednostavljeni tako da profesori nemaju problem prilagodbe regionalnom tržištu rada. Mladim ljudima dualan sustav školovanja donosi prepoznatu kvalifikaciju i dobru zapošljivost.      

Nakon strukovnog obrazovanja koje može trajati 2 do 3,5 godina, učenici se mogu zaposliti i dalje se usavršavati, a također i nastaviti školovanje na  višoj strukovnoj školi.

Njemačka industrijska i trgovačka komora (IHK) sa svojih 79 sjedišta u Njemačkoj ima vrlo važnu ulogu u procesu dualnog obrazovanja i naukovanja. Tako IHK savjetuje, sudjeluje u donošenju okvirnih kurikuluma zanimanja, nadgleda kvaliteta praktične nastave u tvrtkama, sudjeluje u planiranju praktične nastave i certificiranju.

Komora osposobljava i certificira tvrtke i osobe koje podučavaju učenike u tvrtkama. Koliko god njemački sustav izgledao dobar, pojedine, uglavnom manje tvrtke imaju problem pronaći dovoljan broj praktikanata.

Tijekom studijske posjete organiziran je i obilazak Obrtničke komore Donje Bavarske i posjeta njihovom Centru za obuku Passau-Auerbach gdje je predstavljena uloga strukovnih škola i buduće perspektive strukovnog obrazovanja s aspekta obrtničkih zanimanja.

Posjet tvrtki ZF AG s vlastitim Centrom za obučavanje u sklopu tvrtke u Passau omogućio je sudionicima informaciju iz prve ruke o uključivanju tvrtki u strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Ova tvrtka trenutno u preko 40 zemalja zapošljava 138 269 zaposlenika, a poslovanje temelji na proizvodnji mjenjača za automobile, brodove, avione, te poljoprivrednu i građevinsku mehanizaciju. Tvrtka strateški ulaže u mlade ljude i kadrove. Praktičnu nastavu pohađa 230 učenika s kojima radi 13 mentora. Odabir učenika vrši se temeljem višefaznog postupka selekcije. Svake godine tvrtka izdvaja 6 milijuna EUR-a za praktičnu nastavu (plača mentora, nabava nove opreme poput 3D printera, amortizacija, održavanje strojeva, osiguranje..) Praktična nastava u ovoj tvrtki izvodi se za CNC operatere, industrijske mehaničare, elektrotehničare, AutoCAD crtače, logističare. Od ukupnog broja praktikanata samo je 15% djevojaka. U postrojenju u kojem rade učenici na svakom CNC stroju rade dva učenika. Budući da je postupak selekcije strog a učenici su motivirani za rad u ovoj tvrtki, gotovo svaki učenik položi sve ispite, a oko 95% ostaje raditi na radnom mjestu za koje je obučen.

Studijsko putovanje završilo je posjetom Državnoj strukovnoj industrijskoj i tehničkoj školi Karl-Peter-Obermaier Passau i raspravom o promicanju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja među studentima i roditeljima u Industrijskoj i trgovinskoj komori Donje Bavarske.

 

  • Beč, Austrija  (04. - 06. travnja  2017. godine)

Svrha studijskog posjeta Beču u organizaciji Bečke gospodarske komore (WKÖ), bila je osnova za razmjenu iskustava i dobre prakse na temu srednjega strukovnog obrazovanja odnosno dualnog obrazovanja – učenja temeljenog na radu, koje se već desetljećima uspješno primjenjuje u Austriji, a koje pak, s druge strane, svoje uspješne začetke ima i u nekim manje razvijenim zemljama Podunavlja.

Bečko studijsko putovanje otvoreno je posjetom Strukovnoj školi za modu i dizajn koja prema unaprijed utvrđenom godišnjem rasporedu predstavlja i promovira obrtnička zanimanja osnovnoškolcima, njihovim nastavnicama i roditeljima kroz praktični dio vođen stručnim osobljem – samim obrtnicima, kao i osobljem škole. Na licu mjesta djeca upoznaju sve prednosti i specifičnosti zanata za koje je ova škola specijalizirana, te iz prve ruke saznaju sve informacije i preduvjete za upis. Kroz takvu interakciju, djeci i roditeljima omogućeno  je da kroz vlastiti angažman i aktivnosti odmjere vlastite kapacitete i usmjere ih u, za njih, svrhovit smjer obrazovanja.

Bečka gospodarska komora  (WKÖ Wien) predstavila je svoju ulogu, kompetencije i odjele zadužene za provedbu sustava dualnog obrazovanja u Austriji u svrhu što boljeg povezivanja obrazovnih procesa s realnim potrebama tržišta rada. U komori je predstavljen austrijski sustav dualnog obrazovanja, obaveze licenciranih tvrtki kod kojih učenici obavljaju naukovanje, kao i preduvjeti koje tvrtke trebaju ispuniti za dobivanje licence. U okviru dualnog i strukovnog obrazovanja u Austriji je trenutno omogućeno stažiranje u preko 35.000 tvrtki u 199 zanimanja.

Distribucija vremena provedenog u tvrtki u odnosu na vrijeme provedeno u školi je 80%: 20%. Sve troškove školovanja snosi tvrtka na osnovi prethodno potpisanog ugovora, a učenici na licu mjesta uče u stvarnom okruženju, od najboljih i uz najbolja dostupna praktična sredstva koja im omogućuju kontinuirano stjecanje znanja i rafiniranih vještina nezaobilaznih prilikom uključivanja na tržište rada, ali i nastavak obrazovanja. Upravo je vertikalna prohodnost jedna od prednosti austrijskoga dualnog sustava obrazovanja koja učeniku jamči mogućnost daljnjega obrazovanja i stjecanja više razine obrazovanja.

U organizaciji gospodarske komore posjetili smo Akademiju za čišćenje (Cleaning Academy) u kojoj je predstavljen cjelokupni program ove grupe strukovnih zanimanja uključujući i praktikume za čišćenje i održavanje svih vrsta poslovnih i privatnih prostora poput profesionalnih kuhinja, bolničkih soba, operacijskih dvorana, dizala, prostora namijenjenih javnom prijevozu, konferencijskih i hotelskih prostorija, sanitarija, kao i čišćenje različitih vrsta materijala – drvo, plastika, guma, mramor, tkanina.

Kao jedan od ponajboljih primjera provedbe dualnog obrazovanja u Austriji predstavljena je tvrtka Wiener Netze koja se bavi distribucijom električne energije, prirodnog plina, grijanja te telekomunikacijskom mrežom te instalacijom i održavanjem istih.

U tvrtki koja broji više od  2.500 zaposlenih pojašnjen nam je postupak odabira učenika koje tvrtka uzima na praktični dio nastave – temeljem pismenog i usmenog testiranja te nakon konačnog odabira tvrtka s učenikom potpisuje ugovor o naukovanju i tvrtka ga zatim upisuje i u školu s kojom ima potpisan ugovor o suradnji. Prilikom odabira učenika za naukovanje, uz mehaničke vještine i informatička znanja, koja su nezaobilazna u ovome segmetnu učenja i rada, prioritet se daje transverzalnim vještinama.

Praktični dio nastave 4-5 učenika uz kontinuirano prisustvo mentora održava se u tvrtki na najsuvremenijim uređajima, u radionicama namijenjenim upravo učenju na radnome mjestu. Na taj način učenici su u potpunosti integrirani u poslovanje tvrtke te su od prvog dana upoznati  s načinom rada, uvjetima te ostalim zaposlenicima. Takav način rada primjenjuje se 4 dana tjedno u trajanju od 8 sati. Ostatak radnog tjedna učenici su u školi, a tijekom naukovanja primaju i određenu novčanu naknadu od tvrtke koja na kraju treće godine naukovanja može doseći i do 1.200 €/mj.

Cilj je tvrtke obučiti učenike da postanu radnici kakvi upravo njima trebaju te se u očima tvrtke na to gleda kao na investiciju u budućnost, dok se od učenika se, uz stručno znanje, zahtjevaju razvijene komunikacijske vještine, timski rad, samopouzdanje i samostalnost, samoinicijativa i točnost i preciznost u radu. Nakon naukovanja, oko 90% učenika ostaje raditi u tvrtki.

Za kraj studijske posjete organiziran je posjet WI-FI-ju –Institutu za obrazovanje i razvoj i BI-WI-ju – Centru za profesionalno usmjeravanje gdje učenike u dobi od 13. do 18. godine informiraju o zanimanjima, predstavljaju im pojedine branše, ugovaraju sastanke s predstavnicima tvrtki i pojedinih zanimanja, testiraju učenike koji nerijetko imaju različite razine osnovnoškolskog znanja,  te ih usmjeravaju i pomažu prilikom odabira njihova  zanimanja.

Osnovne škole dolaze također organizirano u BI-FI te su uz najavu osnovne škole obavezno obuhvaćeni svi 7. i 8. razredi. Obje institucije produžena su ruka Austrijske gospodarske komore u selekciji i usmjeravanju učenika za naukovanje u austrijksim tvrtkama i obrtima te su mladi oslobođeni bilo kakvog plaćanja budući da sve troškove snose WI-FI i BI-Fi, odnosno, poslodavci.

Obje institucije rade na razini platforme koja obuhvaća roditelje, učenike te učitelje i naravno, tvrtke, dok se istovremeno, u cilju jačanja transverzalnih vještina, djecu potiče i motivira da se sami izbore za potrebne informacije, te da sami pronađu tvrtku/obrt u kojoj će obaviti praktičan dio naukovanja. Nastavnici i poduzetnici partneri su u zajedničkom cilju, a to je priprema učenika za ulazak u „stvarni svijet rada“.

Sva testiranja koja WI-FI i BI-FI provode u svrhu selektiranja i upisivanja djece su sustav strukovnog obrazovanja rade u suradnji s institutom sprecijaliziranim za strukovno obrazovanje.

Studijski posjet Beču ponudio je iskustvo i važan alat za učenje te vid komparacije obrazovanih sustava između zemalja partnera projekta Learning by doing u okviru  strukovnog obrazovanja te benchmarking regionalnog sustava strukovnog obrazovanja sa sustavom predstavljenim u Austriji.

 

  • Bratislava (16.-18. svibanj 2017.)

Studijski posjet u Slovačkoj organizirao je partner u projektu, Regionalna komora Bratislava. Uz predstavnike Županijske komore Varaždin na studijskom putovanju je sudjelovala ravnateljica Srednje škole Novi Marof, Jasminka Behin.

Tijekom studijskog posjeta upoznali smo novija iskustva Slovačke u provedbi dualnog sustava strukovnog obrazovanja.  Prvi zakonodavni okvir koji u noviji obrazovni sustav uvodi učenje na radnom mjestu donesen je 2012. godine, da bi sljedeće godine u pilot projektu sedam partnerskih institucija, dionika u dualnom obrazovanju ustanovili slovački sustav dualnog obrazovanja. Partneri (gospodarska komora, obrtnička komora, poljoprivredna komora, udruženje poslodavaca..) organizirani su u Vijeću za dualno obrazovanje. Partneri su odabir najboljeg modela za Slovačku započeli analizom dobrih europskih praksi (Njemačka, Austrija i Švicarska) te sustava Singapura, neosporno najbolje svjetske prakse  dualnog obrazovanja. 

Zakon o dualnom obrazovanju donesen je 2015. godine te se od tada postižu sve bolji pokazatelji uspješnosti. Dualno obrazovanje  u Slovačkoj počiva na 5 stupova: potrebama tržišta rada, demografskim karakteristikama, karakteristikama osnovnog obrazovanja, sustavu strukovnog obrazovanja i potrebama poslodavaca.

 

INDIKATORI DUALNOG OBRAZOVANJA

2014.

2015.

2016.

Uključene strukovne škole

114

57

96

Uključena poduzeća

298

142

256

Broj učeničkih ugovora

2763

1125

2424

  

Slovački stručnjaci napominju da dualno obrazovanje nije za sve škole i nije za sva poduzeća, no prednosti ovog sustava su sve jasnije, što je vidljivo iz porasta interesa svih dionika za dualno obrazovanje. Trenutno je u Slovačkoj od ukupno 40.000 učenika tek nešto više od 2.000 uključeno u dualno obrazovanje.

Posjetili smo tvrtku Trexima specijaliziranu za istraživanje i poslovno savjetovanje. Mr. Ivan Laska prezentirao je analizu tržišta rada u Slovačkoj i prognoze kretanja u sljedećih pet godina.  Nezaposlenost visokoobrazovanih stručnjaka iznosi 8%, čak 32% visokoobrazovanih je prekvalificirano za kapacitete tržišta rada, a 53% radi izvan područja specijalizacije.  Neslaganje između ponude i potražnje postoji i na tržištu strukovnog obrazovanja. Prezentirani su rezultati analize u nekoliko klastera zanimanja koji pokazuju signifikantna neslaganja u IT klasteru i klasteru strojarskih zanimanja, te klasteru zanimanja u turizmu.    

Tijekom  programa posjetili smo i Dualnu prometnu akademiju, jednu od četiri privatnih strukovnih škola u Slovačkoj. Škola nudi trogodišnje i četvero godišnje programe dualnog obrazovanja, a akademija petogodišnji program. Partneri škole, tvrtke Volkswagen, Siemens, Matador, Ford, Porsche Interauto, Audi Centum Bratislava i druge tvrtke opremaju školu i školske radionice, te snose sve troškove praktičnog školovanja učenika uključujući troškove osoblja koje drži praktičnu nastavu. Ostale troškove općeg obrazovanja snosi Ministarstvo obrazovanja i regionalna uprava. Nakon strukovne škole posjetili smo i tvornicu Volkswagen Slovakia.  

VW Slovačka sa sjedištem u Bratislavi najveća je tvornica VW automobila u Slovačkoj. Ovdje se proizvodi i do 2.400 automobila dnevno u pretežno robotiziranom procesu i ritmu od 20 sati za  proizvodnju jednog automobila. Za održavanje takve proizvodnje u tvornici VW u Bratislavi zaposleno je 12.300 radnika koji rade u tri smjene, pet dana u tjednu. Većina od 70% zaposlenih su Slovaci, dok je 25% zaposlenih stranaca uglavnom iz Njemačke.

Hala u kojoj dvije velike preše od 80 tona oblikuju veće dijelove karoserije potpuno je robotizirana i u njoj gotovo da se ne može vidjeti radnika. Nakon izrade 1.369 dijelova od koliko se sastoji npr. Porsche Cayenne, ukupno 374 robota harmoniziranim pokretima buše 3.658 rupa na jednom Cayennu vrhunskom preciznošću. Proizvodnja je organizirana po načelu JIT tako da nakon svaka 2 sata u skladišni dio hale stižu novi dijelovi. Nakon lijepljenja i zavarivanja svih dijelova na platformu, tijelo automobila je završeno.

U daljnjem tijeku montaže sve je više ljudskog rada i u hali montaže, uz sustav konvejera i ovdje inoviranog sustava vlakića- transportera, na traci radi velik broj radnika. Hala montaže najstarija je na ovoj lokaciji i izgrađena je 1987. godine, prije nego što je VW došao u Slovačku.  Ovdje se sklapaju motori i sustavi s 5 i 6 stupnjeva prijenosa na podvozja svih tipova marki VW, Seat, Audi i Škoda i neki Bently i Porsche modeli, osim Porsche Cayenne, modela koji se finalizira u Leipzigu. Na kraju svake proizvodne linije, radnik u žutoj majici kontrolira ispravnost, a radnik u zelenoj majici kvalitetu obavljenog posla. Dnevno iz hale izađe 1.250 finaliziranih podvozja.

Iako star tek tri godine, sustav dualnog strukovnog obrazovanja u Slovačkoj pokazao se uspješnim čimbenikom svladavanja poteškoća i nesuglasja između ponude i potražnje na tržištu rada.

 

  • Ljubljana, Slovenija (23.-25. svibnja 2017.)

Studijski posjet Sloveniji, koji su organizirali partneri u projektu Gospodarska komora Slovenije - GZS u suradnji sa Centrom Republike Slovenije za strukovno obrazovanje – CPI, omogućio nam je upoznavanje sa slovenskim iskustvima i praksom u dualnom strukovnom obrazovanju. Uz predstavnike Županijske komore Varaždin na studijskom putovanju je sudjelovala Željka Maurović-Benko, profesorica u srednjoj Gospodarskoj školi Varaždin.

U Sloveniji je sredinom petog mjeseca, neposredno prije početka studijskog posjeta, stupio na snagu novi Zakon o naukovanju kojim se je željelo popraviti nedostatke u sustavu naukovanja reguliranog prethodnim zakonom koji je bio na snazi zadnjih 10 godina. Njegove odredbe će omogućiti izvođenje praktičnog osposobljavanja u obliku rada kod poslodavaca u većem obimu.

Uvođenje naukovanja u program srednjeg strukovnog obrazovanja će eksperimentalno zaživjeti kao pilot projekt već u školskoj godini 2017./2018. Svrha je da se ispita primjerenost nove zakonske regulative putem izravnog izvođenja naukovanja kao oblika obrazovanja za 4 kvalifikacije - zanimanja, i to tesar, kamenoklesar, alatničar i ugostiteljsko-hotelijerski radnik. Sudjelovati ćr 7 škola, tvrtke koje su pozvane da se uključe u eksperimentalno uvođenje naukovanja i 40 kandidata – učenika.

Poslodavcima koji će sudjelovati u pilot fazi naukovanja će biti omogućeno sufinanciranje:

  • do 2.000 € (56 tjedana treninga u tvrtki u tri godine)
  • naknade za putne troškove naučnika i prehrane za vrijeme praktične nastave
  • liječničkog pregleda (isto kao i za studente na praktičnoj nastavi)
  • organizirana je besplatna obuku trenera (kroz projekte).

Naučnik za svoj rad u tvrtki prima mjesečnu naknadu (neoporeziva) u iznosu od 250 do 400 € i ima sklopljen ugovor sa tvrtkom.

Naukovanje kao oblik osposobljavanja u Sloveniji daje mogućnost poslodavcima da mogu slobodno odabrati svoje buduće suradnike s kojima potpisuju poseban ugovor o naukovanju. Naučnik ima status učenika što znači da ga nije potrebno zaposliti. Na temelju ugovora o naukovanju upisuje se u jedan od programa. Poslodavac je aktivno uključen u obuku i edukaciju naučnika, čime se osigurava odgovarajuće osposobljavanje budućih zaposlenika. Naučnici obavljaju praktično osposobljavanje u tvrtkama minimalno 50% i maksimalno 60% od ukupnog obrazovanja, a u  školi se provodi 40% obrazovanja. Postoje 42 obrazovna programa i kvalifikacija za 190 postojećih zanimanja razvijenih na toj razini.

Gospodarska komora Slovenije je zajedno sa svojim članovima i drugim socijalnim partnerima ravnopravni akter na području obrazovanja i sudjeluje u planiranju, certificiranju, izvođenju i praćenju rezultata sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama.

Uključeni su svi zainteresirani sektori i djelatnosti koji djeluju unutar gospodarske komore koji su prepoznali važnost kvalificiranog osoblja za razvoj poslovanja. Mnogo tvrtki i pojedinaca djeluju s lokalnim obrazovnim institucijama u stvaranju obrazovnih programa i osiguravanju prakse učenicima i studentima.

Najviše se pažnje posvećuje:

  • utvrđivanju potreba za kadrovima u pojedinim djelatnostima i regijama
  • sudjelovanju u izradi profesionalnih standarda, koji su podloga za izradu obrazovnih programa i nacionalnih strukovnih kvalifikacija
  • verifikaciji naučničkih mjesta za izvođenje prakse za učenike i studente
  • provođenju ispita za poslovođe i voditelje treninga
  • umrežavanju s industrijom, sektorima, djelatnostima i profesionalnim službama
  • suradnji s nacionalnim institucijama, donositeljima odluka u obrazovanju.

Gospodarska komora Slovenije osigurava organizacijski oblik koji omogućuje svim tvrtkama da izraze svoje potrebe i očekivanja  od obrazovnog sustava kao i da ponude svoje kapacitete, mogućnosti i znanje kako bi strukovno obrazovanje u Sloveniji bilo kvalitetnije, modernije i kako bi osiguravalo kadrove koji će biti zapošljivi.

CPI (Centar Republike Slovenije za strukovno obrazovanje) su 1995. godine osnovali Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, Ministarstvo rada, obitelji i socijalnih pitanja, Gospodarska komora Slovenije i Obrtnička komora Slovenije kao središnju instituciju za koordinaciju i pomoć u provođenju svih aktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

CPI analizira potrebe tržišta rada i razvojne trendove, priprema profesionalne standarde temeljene na kompetencijama i nacionalne strukovne kvalifikacije, te razvija metodologiju i pripremu modernih modularnih obrazovnih programa. Zadužen je za praćenje provedbe obrazovnih programa, razvoj novih metodoloških i didaktičkih koncepata znanja, učenja i poučavanja kao i stalno obrazovanje i osposobljavanje VET nastavnika -  nastavnika strukovnih predmeta, stručnjaka i mentora.

 Posjetili smo Školski centar Novo mesto s Međupoduzetničkim trening centrom, Višu strukovnu školu Novo mesto (najveći edukacijski centar te vrste u Sloveniji) i  Tehnički fakultet strojarstva i automobilske industrije - FINI Novo mesto, koji su svi nastali iz potrebe snažnog lokalnog gospodarstva (automobilska, farmaceutska, drvno-prerađivačka, zavarivačka industrija, proizvodnja plastike) za stručnim kadrovima. Osim redovito zaposlenih stručnih predavača angažiraju i eksperte koje plaćaju same obrazovne institucije ili tvrtke, ali i iz projekata što im je iznimno važno jer se maksimalno uključuju u razvojne projekte. Brinu o dobrim radnim uvjetima, suvremenoj opremi, edukaciji predavača i najnovijim trendovima u strukama za koje obrazuju. Blisko surađuju sa tvrtkama i ovisno o potrebama gospodarstva redovito mijenjaju obrazovne programe. Prate razvoj tehnologije i nastoje biti usklađeni su s Industrijom 4.0. Vrše praktično obrazovanje naučnika u dualnom sustavu, osposobljavanje po različitim obrazovnim programima podešeno za dobivanje potrebnih kompetencija, razvijanje novih tehnologija i inovacija, pripremu i obavljanje majstorskih ispita, te potpuno osposobljavanje za strukovna zanimanja.

U nastavku studijskog posjeta imali smo priliku upoznati farmaceutskog diva Krku Novo mesto, korporaciju koja sama brine o stručnom osposobljavanju vlastitih kadrova, sudjeluje u financiranju i opremanju učionica, laboratorija i kabineta za izvođenje praktične nastave u Školskom centru Novo mesto i koja je prva u Sloveniji razvila programe nacionalanih strukovnih kvalifikacija za koje dodjeljuje certifikate.

Na kraju smo posjetili Srednju strukovnu i tehničku školu Bežigrad Ljubljana koja obrazuje kadrove za strojarska, logistička i tekstilna zanimanja u 2-godišnjim, 3-godišnjim, 3+2-godišnjim i 4-godišnjim programima. U nekim zanimanjima primjenjuju VET sistem poput Njemačke i Austrije, imaju izvrsnu suradnju i partnerstva s tvrtkama i obrtnicima i omogućuju jedinstvene i moderne mogućnosti učenja. Prema potrebi povećavaju broj sati praktične nastave jer je 20% kurikuluma „otvoreno“ tako da mogu reagirati fleksibilno i uvijek u skladu sa zahtjevima tvrtki. U svom sastavu imaju Međupoduzetnički trening centar u kojem se izvodi stručno osposobljavanje i praksa prema potrebama i zahtjevima industrije, a u sklopu škole djeluje i Auto-škola.

 

  • Varaždin (3.-5. listopada 2017.)

Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Varaždin bila je domaćin studijskog posjeta Hrvatskoj od 3. do 5. listopada 2017. u sklopu aktivnosti - razmjena znanja o kapacitetima.

Program studijskog posjeta obuhvatio je posjet Opatiji kao turistički orijentiranoj destinaciji i tu smještenoj strukovnoj školi – Ugostiteljskoj školi Opatija, kao i posjet hotelu Le Jardin - Milenij Hotels Group kao logičnoj poveznici stoga što učenici škole tu obavljaju svoju stručnu praksu.

 

Drugi dan studijskog posjeta započeo je u prostorijama Županijske komore Varaždin prezentacijom postojećeg sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj i Varaždinskoj županiji od strane predavača iz nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske gospodarske komore i Varaždinske županije-Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport.

Strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj u funkciji je profesionalnog razvoja kako bi se omogućila bolja prepoznatljivost, održivost, konkurentnost i mobilnost mladih na tržištu rada u domovini i inozemstvu, odnosno olakšao prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada. Donošenjem Strategije razvoja strukovnog obrazovanja 2008.-2013. u Republici Hrvatskoj je započeo proces modernizacije i reforme strukovnog obrazovanja. Taj proces traje od 2006. godine postupnom izgradnjom kapaciteta, resursa, strategija i politika u skladu s preporukama Kopenhaškog procesa. Nakon Strategije donesen je Zakon o strukovnom obrazovanju 2009. godine. Ovim dvama dokumentima postavljen je strateški i zakonski okvir razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a u skladu s politikama i procesima razvoja strukovnog obrazovanja na razini EU. Uvode se promjene kako bi se osiguralo stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada s ciljem stručnog priznavanja kvalifikacija. 2014. godine Hrvatski sabor usvojio je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je, obzirom na složenost i specifičnost sustava strukovnog obrazovanja predvidjela izradu Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016.-2020. kojim je detaljnije definirana i razrađena provedba strateških smjernica utvrđenih Strategijom. Smjernicama su postavljeni ciljevi usmjereni na kvalitetu i učinkovitost, povećanju povezanosti s tržištem rada, udjela metoda učenja usmjerenih na učenje radom, atraktivnosti, izvrsnosti i uključenosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Strukovno obrazovanje predstavlja vrlo važnu sastavnicu sustava odgoja i obrazovanja kojim je obuhvaćeno oko 71% srednjoškolskih učenika koji stječu potrebno znanje i vještine za uspješno uključivanje na suvremeno tržište rada, visoko obrazovanje i procese cjeloživotnoga učenja.

U Republici Hrvatskoj većina je ljudi koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju (75%), a strukovno obrazovanje je presudno u akumulaciji ljudskog kapitala, kao preduvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, kvalitetu zapošljavanja i socijalnih ciljeva.

Slijedom toga, razvijene su strukovne kvalifikacije temeljene na kompetencijama i ishodima učenja te sveobuhvatni proces planiranja i razvoja strukovnih kurikuluma, što uključuje:

  • istraživanje potreba,
  • analizu ažurnih i relevantnih podataka (profili sektora),
  • reviziju postojećih strukovnih programa u sektoru,
  • analizu njihovih sadržaja i uspješnosti polaznika,
  • statistike o polaznicima i mogući nesklad u odnosu na zahtjeve tržišta rada
  • metodologiju za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma.

To je dobar temelj za utvrđivanje prioritetnih područja za promjene u sustavu strukovnog obrazovanja. Slijedom toga, razvijeno je 30 novih strukovnih kurikuluma, od kojih je 7 uvedeno u redoviti sustav obrazovanja od 2010./2011. do 2014./2015., 19 od ove školske godine 2017. /2018., a 4 su u eksperimentalnoj provedbi od školske godine 2013./2014. .

Strukovni kurikulum nastali su kao posljedica analize stanja u sektorima i podsektorima, uključujući gospodarske pokazatelje i trendove, ključna zanimanja i vještine koje su u ovom trenutku potrebne tržištu rada te koje će biti potrebne u bliskoj budućnosti. To je uključilo i reviziju postojećih strukovnih programa u sektoru, analizu njihovih sadržaja i uspješnosti polaznika, statistike o polaznicima i mogući nesklad u odnosu na zahtjeve tržišta rada. To je bio dobar temelj za utvrđivanje prioritetnih područja za promjene u sustavu strukovnog obrazovanja.

U njihovoj izradi sudjelovali su svi relevantni predstavnici poslodavaca, komora, visokoškolskih ustanova, sindikata, ustanova za strukovno obrazovanje, nacionalnih saveza osoba s invaliditetom, nadležnih ministarstava u određenom sektoru i drugih dionika.

U okviru navedenih prioriteta planira se:

  1. Izrada novih sektorskih kurikuluma koji će omogućiti veću fleksibilnost i autonomiju obrazovnih ustanova u izboru sadržaja i metoda rada, učenicima će omogućiti stjecanje kompetencija prilagođenih njihovom profesionalnom i osobnom razvoju, gospodarstvu i lokalnim zajednicama.
  2. Ojačati model učenja temeljenog na radu na način da će biti jasno naglašen i promoviran u sklopu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, a detaljno razrađen za svaki sektor u okviru sektorskih kurikuluma i to za kvalifikacije. Učenje temeljeno na radu bit će trajno promovirano i kod poslodavaca, s ciljem njihovog većega i dugoročnijega uključivanja u odgojno-obrazovni proces i osiguravanje dovoljnoga broja mjesta za učenike u gospodarskim subjektima i institucijama. Ključan element za uspješno unapređenje provedbe ovog modela je i trajna edukacija i usavršavanje mentora kod poslodavaca koji su zaduženi za učenike tijekom njihovog boravka u gospodarskim subjektima i institucijama.
  3. Unaprijediti sustav osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju, a pri tome se ne radi samo o praćenju kvalitete i uvjeta poučavanja, već i o tome je li obrazovanje „svrhovito“ – je li u skladu s potrebama polaznika i zadovoljava li potrebe tržišta rada.
  4. Unaprijediti sustav trajnog profesionalnog razvoja nastavnika obzirom na nove i složene okolnosti naglog tehnološkog razvoja, promijenjenim društvenim odnosima i potrebama tržišta rada. Uvest će se licenciranje nastavnika za rad u obrazovnim ustanovama prema kompetencijskim standardima za nastavničku struku, a koji će biti usklađeni sa standardima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
  5. Podići privlačnost strukovnog obrazovanja i to uvođenjem novog nacionalnog modela natjecanja i smotri u svim sektorima. Osim toga, potrebno je izraditi komunikacijsku strategiju informiranja o natjecanjima i smotrama namijenjenu različitim dionicima. Posebno važni elementi promicanja strukovnog obrazovanja bit će usmjereni učenicima osnovnih škola i to kroz izradu nacionalne web platforme za informiranje i promicanje strukovnog obrazovanja. Također, planira se unapređenje i nastavak sustavne podrške simulacijama poslovnog okruženja i procesa u srednjim školama (npr. koncept vježbeničke tvrtke) te uvođenje sličnog modela u osnovne škole.
  6. Povećati mobilnost učenika, odnosno i dalje razvijati mobilnost radi učenja, jer priznavanje razdoblja mobilnosti kao sastavnog djela polaznikova procesa obrazovanja poslodavcima olakšava razumijevanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu. Također, u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nastavit će se s promicanjem primjene Europass priloga svjedodžbi i ostalih Europass dokumenata relevantnih učenicima i nastavnicima u strukovnom obrazovanju.

Također, obzirom da Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. u dijelu koji se odnosi na „Obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada“ planira uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja, Ministrica znanosti i obrazovanja imenovala je radnu skupinu za razvoj modela i pripremu uvođenja dualnog obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav.

Učenje temeljeno na radu značajno je za poboljšanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Provedba ovakvog oblika učenja zahtijeva veću potporu sustava budući da trenutačne gospodarske prilike ograničavaju kapacitete gospodarskih subjekata za aktivnije sudjelovanje u procesu učenja. Stoga je potrebna sustavna potpora i poticaji kako bi se dodatno razvijali svi oblici učenja temeljenog na radu.

Ministarstvo ima za prioritet baviti se reformom sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, razvijati i promovirati strukovno obrazovanje u tom smjeru te osigurati usklađivanje obrazovne ponude i njezinog sadržaja sa zahtjevima tržišta rada. Naravno, potrebno je iskoristiti sve ono što je u sustavu prepoznato kao dobro, paziti da se ne ugrozi kvaliteta već izgrađenog te da se ciljanim ulaganjem u poboljšanje postojećeg sustava postignu najbolji mogući rezultati. Dakle, ići će se u smjeru da strukovno obrazovanje postane privlačno, inovativno, relevantno, povezano s tržištem rada i da mladoj osobi omogući stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj te nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

Uspješna provedba reforme obrazovanja povezana je s ostvarenjem drugih ciljeva koji se vežu uz podizanje kvalitete rada i društvenoga ugleda nastavnika, unaprjeđenje razvojnoga potencijala odgojno-obrazovnih ustanova, razvoj cjelovitog sustava potpore učenicima, školsku infrastrukturu te uvođenje sustava osiguranja kvalitete. Zbog specifičnosti sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za njegov je razvoj pored spomenutih ciljeva i jačanja svih oblika učenja temeljena na radu, neophodan nastavak rada na modernizaciji strukovnih kurikuluma, opremanju škola te jačanju suradnje s poslodavcima, kao i na unaprjeđenju sustava stručnog usavršavanja nastavnika i promociji strukovnog obrazovanja kao poželjnog budućeg zanimanja.

 

Studijski posjet Hrvatskoj u Varaždinu završio je dvjema posjetama - najprije, Strojarskoj i prometnoj školi, Varaždin, poznatoj po suradnji s gospodarstvom po principu gospodarstvo i obrazovanje zajedno, čiji se djelatnici maksimalno trude zadovoljiti potrebe gospodarstva za kadrovima koje obrazuju. Predstavili su njihova iskustva u provođenju praktične nastave, te funkcioniranju strukovnog obrazovanja, jer su specijalizirana škola u dva obrazovan sektora, sektoru strojarstva te u sektoru prometa i logistike. Najopremljenija i najuspješnija su srednja škola u provođenju obrazovanja u prometu i strojarstvu. U školi se redovito školuje 800-tinjak učenika različitih zanimanja, koji su u pravilu raspoređeni u 32 razredna odjeljenja. Nastava je u potpunosti stručno zastupljena, a izvodi je oko 90 nastavnika i 3 suradnika u nastavi. Izvođenje nastave je u 30 učionica sa suvremenim nastavnim sredstvima i pomagalima te u praktikumima za ručnu obradu, strojnu obradu, lijevanje, motore i motorna vozila, autolimariju, numerički upravljane alatne strojeve, informatiku/računalstvo, hidrauliku i pneumatiku te automatizaciju. Uspješnost njihova rada najbolje pokazuju rezultati učenika prilikom upisa na tehničke i srodne fakultete, kao i uspješno zapošljavanje u industriji i obrtništvu. Obišli smo praktikume i radionice namijenjene praktičnoj obuci učenika. Na kraju smo posjetili metalsku tvrtku Metal Obad d.o.o. koja pruža uslugu kvalitetne metalske obrade na 35 najsuvremenijih CNC obradnih centara i CNC tokarilica koje posjeduje u svom strojnom parku, zapošljava 115 djelatnika i pruža mogućnost obavljanja stručne prakse za 35 učenika.

Ljubljana.PNG

Sudionici -Learning by Doing; Izvor: ; Snimio: .

 

O projektu Learning by Doing:

Projekt je razrađen radi pružanja potpore postojećim transnacionalnim trendovima u zemljama Podunavlja, koji su obilježeni strukturnom nezaposlenošću, nedostatkom kvalificirane radne snage, demografskim problemima, visokom nezaposlenošću mladih te iseljavanjem. Cilj je projekta unaprijediti kapacitete gospodarskih komora i drugih ključnih dionika strukovnog obrazovanja jačanjem nacionalnih i transnacionalnih partnerstava te im omogućiti da učinkovito obnove sustave strukovnog obrazovanja, čime će se razvijati prenosivi programi obrazovanja i osposobljavanja, rješavati problem nedostatka radne snage, pomoći mobilnosti radne snage, promptno reagirati na gospodarske promjene te, naposljetku, jačati domicilna gospodarstva.

Dionicima strukovnog obrazovanja u zemljama Podunavlja projekt će ponuditi strukturirana znanja, alate i već usvojene djelotvorne prakse Austrije i Njemačke te im jačanjem nacionalnih i transnacionalnih partnerstava omogućiti da aktivno, u svojim zemljama, utječu na stvaranje i upravljanje sustavom strukovnog obrazovanja koji se zasniva na potražnji tržišta radne snage.

Preduvjet za provođenje dualnog obrazovanja jest učinkovita usklađenost gospodarstva i obrazovnog sustava te interesa svih dionika – donositelja odluka, poslodavaca, strukovnih škola, roditelja i učenika, i sve to uz nemala financijska sredstva koja podupiru ovakav sustav.

U tu svrhu, i projektno partnerstvo je postavljeno tako da svi ključni dionici – gospodarske komore, uprava na regionalnoj i nacionalnoj razini te multinacionalne kompanije, mogu izravno sudjelovati u projektu i predstavljati sve zemlje programskog područja. Pridruženi partner Županijskoj komori Varaždin, kao jedinom hrvatskom partneru, jest Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Ekonomska kriza ostavila je krhko tržište rada u zemljama Podunavlja s ozbiljnim strukturnim problemima. Moderni i inkluzivni sustav strukovnog obrazovanja pridonosi smanjenju razlika između ponude i potražnje na tržištu rada, promicanju zapošljavanja mladih, očuvanju radnih mjesta te olakšavanju prijelaza iz škole na radno mjesto. Jačanje učenja temeljenog na radu, između ostalog, središnji je europski odgovor na krizu, međutim, nedostatak institucionalne spremnosti i uskih grla u pojedinim zemljama ometaju modernizaciju i interoperabilnost sustava strukovnog obrazovanja u ovome području.

Više informacija na mrežnoj stranici projekta.

 

 

 

Kontakti

  • Županijska komora Varaždin Adresa: Petra Preradovića 17 42000 Varaždin Email: hgkvz@hgk.hr Tel: +385 42 405 405 Fax: +385 42 405 401 predsjednik: Dragutin Gložinić direktorica: Snježana Marciuš
  • Renata Papec viša stručna suradnica Tel: +385 42 405 480 Email: rpapec@hgk.hr
  • Božica Šantek viša stručna suradnica Tel: +385 42 405 460 Email: bsantek@hgk.hr