O županijskoj komori

HGK-ŽK Split je institucija čija je osnovna zadaća pružiti što kvalitetnije usluge gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije te promicati i štititi interese članica i biti poveznica s domaćim i stranim poslovnim subjektima. U tom smislu njezinim članicama na raspolaganju su svi servisi i usluge Županijske komore Split.

Povijest ŽK Split

Iako se za godinu osnutka Hrvatske gospodarske komore uzima 1852., kada je 16. veljače u Zagrebu započela s radom Trgovačko-obrtnička komora koja se svojim poslovnikom nazvala Hrvatska trgovačko-obrtnička komora, dalmatinske su gospodarske komore još starije i datiraju s početka 19. stoljeća. Tako je uz najstariju hrvatsku gospodarsku komoru, onu u Dubrovniku osnovanu 1808. godine, jedna od prvih bila i komora u Splitu.

1840. započele su pripreme oko ponovnog osnivanja Trgovačko-obrtničke komore u Splitu, koja je i ustanovljena 13. siječnja 1841. godine. Prvi predsjednik ove komore bio je Mihovil Tartaglia.

1850., privremenim zakonom o trgovinskim komorama u zemljama austrijskog carstva, kojim je komorama po prvi put određen službeni naziv Trgovačko-obrtnička komora, uz osnovane komore u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru i Rovinju, a kasnije i Sisku i Senju, kao reorganizirane započinju s radom i komore u Splitu i Dubrovniku. Komore su bile javne ustanove, sa zakonom propisanim članstvom i djelokrugom rada.

1928., na izvanrednoj sjednici Trgovačko-obrtničke komore u Splitu, dosnesena je Odluka za izgradnju komorskog Doma (zgrade splitske komore). Izložba natječajnih radova je otvorena 11. ožujka 1929. u vijecnici TOK-a, a stambeno-poslovna zgrada podignuta je tijekom 1930. po projektu Fabjana Kaliterne. U istoj zgradi na Trumbićevoj obali komora je smještena i danas.

Beogradski režim je 1931. proširio srbijanski Zakon o komorama na čitavu državu. Time je dopušteno dijeljenje do tada jedinstvenih komora koje su još uvijek djelovale na osnovi austrijskih zakona. Tako 1932. u Splitu djeluju Trgovinsko-industrijska i Zanatska komora.

Do nove diobe dolazi 1938., kada nastaju Trgovinska i Industrijska komora. Na taj je način oslabljen utjecaj komore i čitavog gospodarstva. Od tada, izuzevši nekoliko poratnih godina, pa sve do 1962., kada je ponovno osnovana jedinstvena Privredna komora Hrvatske, komore su djelovale kao zasebne granske ustanove.

Tako podijeljene komore ulaze i u Banovinu Hrvatsku 1939., u kojoj su prvi puta imale mogučnost slobodnijeg djelovanja.

1942., kao rezultat komorske reforme, osnovane su veleobrtna, obrtna, trgovinska te komora za novčarstvo i osiguranje. Sve su komore imale sjedište u Zagrebu, a područje njihova rada obuhvaćalo je čitavu državu. Zbog rata i slabih mogućnosti za funkcioniranje gospodarstva ovaj komorski sustav nije nikada zaživio do kraja.

Do 1945. hrvatske su komore prirodni dio europskoga i svjetskoga gospodarskog prostora. Trgovinska, Industrijska i Obrtnička komora nacionalizirane su 1948. kada je provedena njihova likvidacija. Ovlasti dotadašnjih komora prenesene su na komore FNRJ, sa sjedištem u Beogradu.

1962. osnovana je Privredna komora Hrvatske kao jedinstvena komora nastala iz pet granskih komora: 1. Komora za industriju, rudarstvo, građevinarstvo i saobračaj, 2. Trgovinska komora, 3. Zanatska komora, 4. Ugostiteljska komora i 5. Poljoprivredno-šumarska komora. Privredna komora Hrvatske djelovala je u to vrijeme kao republieka komora, a u Splitu komora djeluje pod nazivom Privredna komora kotara Split.

Godine 1974. donesen je Zakon o udruživanju u privredne komore (Narodne novine 19/74) koji uvodi privredne komore za uža područja (osnovne, odnosno regionalne privredne komore), koje se obvezatno udružuju u Privrednu komoru Hrvatske. U skladu s tim, splitska komora mijenja ime u Osnovna privredna komora Split.

Razdoblje od 1991. do 1993. označava uspostavljanje komore pod novim nazivom nazivom - Hrvatska gospodarska komora, s takvim zadaćama, organizacijom rada i oblicima povezivanja članica u Komori koji su primjereni njenom djelovanju u samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj. U navedenom razdoblju od 1991. do 1993. komora u Splitu djeluje pod nazivom Hrvatska gospodarska komora Regionalna komora Split. U sastavu Hrvatske gospodarske komore, uz splitsku, tada je djelovalo još 10 regionalnih komora - Zagreb, Osijek, Rijeka, Pula, Bjelovar, Varaždin, Sisak, Karlovac, Zadar i Gospić. Povezivanje članica Komore po djelatnostima ostvarivano je samo na razini ovih regionalnih komora - u strukovnim grupama koje su osnivane zavisno o broju, strukturi i interesu gospodarskih subjekata na području pojedine regionalne komore. Jedinstvena Stručna služba imala je svoje dijelove u Središnjici Komore (ured predsjednika Komore i osam sektora) i regionalnim komorama (ured predsjednika i odjeli koji su bili vezani uz sektore u Središnjici).

Izmjenama i dopunama Statuta donesenim na sjednici Skupštine, 22. prosinca 1993., stvorene su pretpostavke za uspostavljanje novog teritorijalnog i strukovnog ustroja Komore. Slijedom donošenja Zakona o obrtu (Narodne novine 77/93), koji se počeo primjenjivati 1. srpnja 1994., fizičke i pravne osobe koje obavljaju obrt prestaju biti članice Hrvatske gospodarske komore te postaju obvezatne članice Hrvatske obrtničke komore. Odlukom o osnutku županijskih regionalnih komora, donesenom na navedenoj sjednici Skupštine, osnovano je, slijedeći ustroj državne uprave, 9 novih županijskih komora - Čakovec, Dubrovnik, Koprivnica, Krapina, Požega, Slavonski Brod, Šibenik, Virovitica i Vukovar, dok su bivše regionalne komore, njih 11, postale takoder županijske komore. Tako od 1993. splitska komora nosi ime Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Split. 1997. zgrada splitske komore na Trumbićevoj obali, koja je više puta bila djelomično preruređivana, u potpunosti je obnovljena.

 

Contacts

  • Županijska komora Split Adresa: Obala Ante Trumbića 4 21000 Split Email: hgkst@hgk.hr Tel: +385 21 321 100 Tel 1: +385 21 321 101 Fax: +385 21 346 956 v. d. predsjednice: Mirjana Čagalj direktorica: Vesna Friedl
  • Županijska komora Split Tel: +385 21 321 100 Email: hgkst@hgk.hr