splitsko-dalmatinska.png

Splitsko-dalmatinska županija smještena je na središnjem dijelu istočne jadranske obale i proteže se od općine Marina do općine Gradac. Obuhvaća otoke Brač, Hvar, Vis, Šoltu, Drvenik, te Dalmatinsku zagoru s gradovima Sinj, Imotski i Vrgorac. Glavno središte Županije je grad Split (188.694 stanovnika).

Na prostoru od 4.572 km2 (oko 8% površine Hrvatske) obitava 463.676 stanovnika (oko 10% stanovništva Hrvatske) od čega je 19% zaposleno. Oko 74% zaposlenih radi u gospodarstvu, a 26% u ostalim djelatnostima. Udio broja zaposlenih u Županiji u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj iznosi 8,5%.Klima Splitsko-dalmatinske županije je pretežito blaga mediteranska, koju u primorskom pojasu zamjenjuje oštrija, submediteranska a u kopnenim predjelima i planinska.Geoprometni položaj, podneblje i klima, more, razvedenost obale, bogati vodotoci i jezerske akumulacije, te krška polja prirodna su osnova za razvitak pomorstva, brodogradnje, ribarstva, trgovine, specifične poljoprivredne proizvodnje mediteranskog podneblja i posebno turizma.
Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima- Trgovina 40,1 %
- Prerađivačka industrija 24,1 %
- Građevinarstvo 18,2 %
- Poslovne usluge 6,1 %
- Ostale djelatnosti 11,5 %

Područja posebne državne skrbi na području Splitsko-dalmatinske županijeNa području Splitsko-dalmatinske županije jedan grad i devet općina svrstane su u područje posebne državne skrbi. Pri čemu je u prvu skupinu u cijelosti svrstano područje grada Vrlike, u drugu područje općine Hrvace, dok su u trećoj skupini svrstane općine Cista Provo, Lećevica, Lokvičići, Otok, Proložac, Runovići, Zagvozd i Zmijavci. Olakšice i mogućnosti koje je moguće ostvariti na ovim područjima definirano je Zakonom o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13, 148/13, 76/14, 147/14, 18/15).

Trgovina

trgovina.jpgTrgovina je niz godina najzastupljenija djelatnost u broju tvrtki (21,1% u 2016.) i ukupno ostvarenim prihodima (36,2% u 2016.) u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a tvrtke iz ove djelatnosti zapošljavaju najveći broj radnika (23,5% u 2016.).Promjene maloprodajne mreže posljednjih su godina značajni; povećavaju se kapaciteti i mijenja se struktura. Glavni trend u trgovini na malo robom široke potrošnje je povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa te pad tržišnog udjela tradicionalne maloprodaje. Rezultat su moderni maloprodajni formati različitih kapaciteta koji potrošačima nude različite pogodnosti kupnje, ali i zabave. Posljednjih godina pored postojećih supermarketa, hipermarketa i prodajnih centara izgrađeni su i moderni trgovački centri.Prema posljednjim dostupnim podacima, U Splitsko-dalmatinskoj županiji  prodajni kapacitet trgovine na malo činilo je 3.747 prodavaonica s ukupnom prodajnom površinom od 512.428 m2. Značajan promet u trgovini na malo ostvaruje se u prodavaonicama inozemnih trgovačkih lanaca, kao i domaćih koje nemaju sjedište u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali se županijske trgovačke tvrtke uspješno nose s izazovima tržišta.Najuspješnije tvrtke u Splitsko-dalmatinskoj županiji po ostvarenom ukupnom prihodu i broju zaposlenih u 2015. godini su  domaći trgovački lanci Tommy d.o.o. iz Splita te Studenac d.o.o. iz Omiša.Trgovina u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne zaostaje za europskom i svjetskom te nastoji što učinkovitije i uspješnije odgovoriti na želje i potrebe kupaca.Najznačajniji udio u ukupnim prihodima te ostvarenu dobit u 2016.god.  ostvarile su tvrtke iz trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, a iza njih slijede tvrtke čija je djelatnost nespecijalizirana trgovina na veliko.U 2015. godini, u prvih pet tvrtki po ukupnom prihodu tri su tvrtke s glavnom djelatnosti trgovina na veliko, a riječ je o Ameropa žitni terminal d.o.o. Vranjic, Brodomerkur d.d. Split i Građa d.d. Solin. 

 

INDUSTRIJAindustrija.jpg

Prerađivačka industrija Splitsko-dalmatinske županije ima značajan doprinos u ukupnim financijskim i drugim ekonomskim rezultatima gospodarstva Republike Hrvatske. Najvažniji predstavnici u prerađivačkoj industriji Splitsko-dalmatinske županije po djelatnostima su sljedeći:

Brodogradnja

U Županiji posluju dva velika brodogradilišta: BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d. Split (www.brodosplit.hr) i BRODOTROGIR d.d. Trogir (www.brodotrogir.hr), kao i brojne tvrtke popratne industrije koje zajedno održavaju stoljetnu tradiciju u gradnji i remontu plovnih jedinica. U brodogradilištima se mogu graditi svi tipovi brodova - tankeri, product carrierri, bulk carrierri, kontejnerski brodovi, refrigerate cargo brodovi, putnički brodovi, dokovi i drugi brodovi i plovni objekti specifičnih namjena. Međutim, naša brodogradnja je pojedinačna, a ne visoko serijska. Usmjerena je na zahtjevnije, kvalitetnije, složenije i sofisticiranije projekte u novogradnji. Pri projektiranju svakog novog broda, uz domaće znanje, koriste se vrhunska svjetska znanja i dostignuća.Među tvrtkama valja istaknuti:

- AD BRODOVI d.o.o. Solin bavi se gradnjom čamaca za razonodu i sportskih čamaca. www.salonayachts.com 

- BRODSPLIT-ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA d.o.o. Split www.brodosplit.hr

- BRODOSPLIT-ARMATURE d.o.o. Split www.brodosplit.hr

- BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA d.o.o. Split www.brodosplit.hr

- BRODOSPLIT-DIZALICE d.o.o. Split  www.brodosplit.hr

- BRODOSPLIT IZOLACIJA d.o.o. Split  www.brodosplit.hr

- BRODOSPLIT-METALNA OPREMA I KONSTRUKCIJE d.o.o. Split www.brodosplit.hr

- BRODOSPLIT-NEMETALNA OPREMA d.o.o. Split  www.brodosplit.hr 

- DAMOR d.o.o. Kaštel Sućurac bavi se između ostalih djelatnosti i gradnjom brodova od stakloplastike dužine od 3 do 9 metara. www.damor.hr

- SOLIN-BRODOGRADNJA d.o.o. Ljubitovica bavi se brodogradnjom i remontom. www.solinbrodogradnja.eu 

 

Strojogradnja/metaloprerađivačka industrija

Najjači i najkvalitetniji kapaciteti strojogradnje su namijenjeni brodogradnji i nautičkom programu. Među tvrtkama valja istaknuti:

- ADRIACINK d.o.o. Split bavi se površinskom obradom vrućim cinčanjem i za potrebe plinske industrije isporučuje čelične cijevi troslojno premazane polietilenom. www.adriacink.hr

- ADRIA WINCH d.o.o. Split proizvodi brodsku i nautičku palubnu opremu. www.adriawinch.com

- BANKO d.o.o. Split bavi se proizvodnjom pneumatskih strojeva i alata. www.banko.hr

- BRODOSPLIT-TVORNICA DIZEL MOTORA d.o.o. Split proizvodi dvotaktne i četverotaktne dizel motore po licenci svjetskog proizvođača MAN. www.tdm.hr

- DALSTROJ d.d. Split nudi inovacije, dizajn te ljude s bogatim iskustvom i znanjem u strojnoj industriji, klasičnoj i CNC obradi, zavarivanju, montaži, toplinskoj obradi, ličenju kao i kontrolu kvalitete uz popratno skladištenje i logistiku. www.dalstroj.com

- DANG d.o.o. Split bavi se proizvodnjom cink i aluminij anoda. Njihovi odljevci se upotrebljavaju u brodogradnji, lučkim postrojenjima, podzemnim cjevovodima i tankovima, kao i sirovina kod galvanizacije. Posjeduju certifikat Hrvatskog registra brodova. www.dang.hr

- SALONA VAR d.o.o. Solin nudi usluge specijalnog reparaturnog zavarivanja, navarivanja, metalizacije, rezanja vodenim mlazom i strojne obrade. www.salonavar.hr

Elektroindustrija

U projektiranju, konstruiranju, proizvodnji, montaži i ispitivanju elektrouređaja, elektroničke opreme, solarnih ćelija i uređaja, prepoznatljive su sljedeće tvrtke:

- KONČAR-ELEKTRIČNI UREĐAJI d.d. Prisoje je renomirana tvrtka s dugogodišnjim vrhunskim referencama u djelatnosti inženjeringa, projektiranja, proizvodnje, montaže, ispitivanja i puštanja u rad električnih uređaja i opreme niskog i srednjeg napona za distribuciju električne energije, za industriju i brodogradnju. www.koncareu.hr 

- PCE-POMORSKI CENTAR ZA ELEKTRONIKU d.o.o. Split je projektno razvojni softverski i proizvodni centar za najkompleksnije elektroničke uređaje. www.pce.hr

- SGM d.o.o. Split proizvodi i izvozi jedinstvenu sofisticiranu medicinsku opremu. www.sgm.hr

Tvrtke: ČULIĆ ELEKTRO CENTAR d.o.o. Solin (www.culic.net), ENEL SPLIT d.o.o. Split (www.enel.hr) i POMAK d.o.o. Split (www.pomak.com) su izuzetno prosperitetne u području projektiranja i izvođenja, automatizacije industrijskih i energetskih pogona, poslovanja te razvoja aplikativnog industrijskog i poslovnog software-a.Tekstilna i odjevna industrijaNajznačajnije tvrtke u ovom području koje se bave proizvodnjom pamučne trikotaže, rublja i konfekcije su:

- GALEB d.d. Omiš je najznačajniji proizvođač rublja u Hrvatskoj. Svi Galebovi proizvodi nose oznaku Hrvatske kvalitete te posjeduju certifikat "Oko-tex", što dodatno ukazuje da upotrijebljene sirovine i tehnološki procesi zadovoljavaju stroge ekološke kriterije. Većinu svojih proizvoda izvozi i to pretežno u zapadnoeuropske zemlje. www.galeb.hr

- NIRD d.o.o. Kaštel Lukšić bavi se proizvodnjom i veleprodajom tekstila i metraže te vlastite linije odjeće za djecu i odrasle D&N, tekstila za domaćinstvo te ostalog po narudžbi s mogućnošću tiska i veza. www.nird.hr

- NIRS d.o.o. Split bavi se proizvodnjom ravnog tekstila, radne odjeće i spužvaste galanterije za ugostiteljstvo i ostale uslužne djelatnosti. www.nirs.hr

- Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES Split bavi se proizvodnjom radne i zaštitne odjeće, hotelijerskog i ugostiteljskog programa te zastava. www.des.hr

Prerada kože, izrada galanterije i obuće

Najznačajnije tvrtke su:

- DR. LUIGI d.o.o. Šestanovac bavi se proizvodnjom medicinske obuće. Svi proizvodi Dr. Luigi izrađeni se u skladu s domaćim i međunarodnim medicinskim institutima i njihovim propisanim normama. www.drluigi.hr

- PAPUČA d.o.o. Split bavi se proizvodnjom natikača i papuča. www.papuca.com

Kemijska industrija

Najznačajnije tvrtke u preradi plastičnih masa su:

- AD PLASTIK d.d. Solin najveći je hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju. Osim proizvodnje u Hrvatskoj, tvrtka ima proizvodne pogone u Sloveniji, Rusiji, Rumunjskoj i Srbiji te raspolaže jakim i modernim kapacitetima, tehnologijama i obučenim kadrom. Osim proizvodnje auto-dijelova za Renault, Nissan, PSA, Ford, Opel, Volkswagen, Dacia, Daewoo, Fiat itd., tvrtka uspješno razvija i proizvodi plastičnu ambalažu za prehrambenu, kozmetičku i farmaceutsku industriju. www.adplastik.hr

- ALPRO-ATT d.o.o. Plano vodeći je proizvođač različitih vrsta cijevi iz plastičnih masa u Hrvatskoj. U proizvodnju su uz PVC uvedeni i novi termoplastični materijali PE i PP čime se u tehnološkom smislu održava korak s najnovijim dostignućima u proizvodnji cijevi i spojeva. www.alpro-att.hr

- BRZOGLAS d.o.o. Kaštel Novi proizvodi opremu za telekomunikacijske sustave, panele, tankove, brodice, pokrove i svjetlarnike te izrađuje interijere za željeznička vozila tehnologijom prerade poliestera kao osnovne sirovine. www.brzoglas.com   

- SHACKO d.o.o. Split je tvrtka poznata je po proizvodnji sofisticiranih plombi, koje predstavljaju vlastiti izum, a koji je vrlo uspješno komercijaliziran i postao je proizvod sa znakom Izvorno hrvatsko. Taj proizvod ima široku primjenu u elektroprivredi, poštanskim uslugama, vodovodu, carini, transportu i dr. www.shacko.hr

Industrija građevnog materijala

U industriji građevinskog materijala posebno je značajna proizvodnja cementa te arhitektonsko-građevinskog kamena.

- CEMEX HRVATSKA d.d. Kaštel Sućurac je vodeći regionalni proizvođač cementa. Lider je na tržištima Hrvatske, BiH te Crne Gore kao i na brojnim europskim tržištima. Tvrtka posjeduje brojne međunarodne certifikate. www.cemex.hr 

- JADRANKAMEN d.d. "u stečaju" Pučišća, Brač pored dvadesetak manjih privatnih tvrtki, najznačajniji je proizvođač i prerađivač arhitektonsko-građevinskog kamena (blokovi, piljene i obrađene ploče, ostali proizvodi od kamena). U nekoliko kamenoloma širom Brača vade se kvalitetni blokovi bijelih i polubijelih mramora. U moderno opremljenim pilanama proizvodi se široka paleta standardnih proizvoda. Zbog izuzetnih svojstava brački mramor se upotrebljava u kiparstvu i finoj arhitekturi te obnovi povijesnih građevina. www.jadrankamen.hr

Najvažnija mineralna sirovina u Splitsko-dalmatinskoj županiji je kamen. Shodno tome vađenje i obrada kamena (arhitektonsko-građevni i tehnički kamen) predstavlja važnu gospodarsku aktivnost Županije s dugom tradicijom. Riječ je o kamenu koji je priznat te cijenjen i izvan granica Hrvatske, od kojega su izgrađene brojne poznate građevine diljem svijeta te mnoštvo spomenika domaće kulturne baštine. Značajnu ulogu u očuvanju ove tradicije ima Klesarska škola u Pučišćima, Brač (www.klesarskaskola.hr), jedina takva škola u Hrvatskoj i jedna od rijetkih u Europi koja uživa velik ugled među domaćim i stranim stručnjacima. Klesarska škola u Pučišćima postala je i pravi turistički hit. Turisti mogu razgledati radove naučnika koji u radionicama stvaraju majstorska djela.Među tvrtkama valja još istaknuti: ADRIAKAMEN ITD d.o.o. Plano (www.adriakamen.hr), BERICA d.o.o. Nerežišća, Brač (www.berica.hr), BRAČKI KAMEN d.o.o. Donji Humac, Brač (www.brackikamen.hr), FORMA GMK d.o.o. Zakučac (www.forma-mramor-granit.hr), KLESARSKA RADIONICA DRAŽEN JAKŠIĆ d.o.o. Donji Humac, Brač (www.drazen-jaksic.hr), MEGRAM d.o.o. Satrić (www.megram.hr), SPREGA d.o.o. Split (www.sprega-split.com), T&B d.o.o. Hrvace (www.tib-kamen.hr) itd. 

POMORSTVO

pomorstvo.jpg

Pomorstvo je grana s višestoljetnom tradicijom.Najznačajniji brodari su: JADROPLOV Split, SPLITSKA PLOVIDBA Split, BRODOSPAS Split.Najveći dio putničkog prometa ostvaruje riječki brodar JADROLINIJA. U posljednje vrijeme prijevoz putnika i vozila trajektima i katamaranima obavlja splitski brodar LINIJSKA NACIONALNA PLOVIDBA.

Luka i slobodna carinska zona

LUČKA UPRAVA SPLIT je oformljena radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Split. Pod kontrolom Lučke uprave Split su:

1. Bazen Gradske luke

2. Vranjičko solinski bazen

3. Kaštelanski bazen

Lučka uprava Split raspolaže s 8 vezova u Sjevernoj luci i s 28 vezova u Gradskoj luci Split.Splitska putnička luka je najveća na Jadranu i među najvećima na Mediteranu s prometom od 4.421.568 putnika i 654.944 vozila u 2013. godini. Danas raspolaže s 34 veza, od toga je 5 za dugu plovidbu.10. studenog 1998. vlada je donijela zakon o uspostavljanju slobodne carinske zone na području luke Split. 

Cestovni, željeznički i zračni promet

promet.jpgNa području Splitsko-dalmatinske županije kategorizirano je 2505,5 km suvremenih cesta, od čega su 781 km državne, 785,32 županijske i 939,18 km lokalne ceste, ne uključujući gradsku mrežu.Autocesta Split- Zagreb puštena je u promet 27. lipnja 2005. godine. Ukupna duljina autoceste Split- Zagreb je 380 km. Na autocesti se nalaze 292 građevinska objekta: podvožnjaci, nadvožnjaci, tuneli i dr. Tijekom 2008. godine puštena je u promet nova dionica Dugopolje-Ravča 77km, dionica Ravča - Vrgorac 2011. godine, a dionica Vrgorac - Ploće 2013. godine.U međunarodnom cestovnom prometu sudjeluje 199 prijevoznika s preko 653 voznih jedinica. Najznačajnije su tvrtke: MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC Vrgorac, SALONAŠPED Solin, BULIĆ VEDRAN Tugare, CETINA TRANS Srijane, GOTOVAC COMPANY Solin, JAMREK MLADEN Trogir, LOGOSI-UNI- IMPEX Split, SLOŽNA BRAĆA Split, SUČIĆ ANTO Split.ZRAČNA LUKA SPLIT u Kaštelima (kategorija 4E) treća je po veličini i prometnom značenju u Hrvatskoj (poslije Zagreba i Dubrovnika). Ukupno 1.752.657 putnika je prošlo u 2014. godini kroz ovu zračnu luku. Promet je izrazito sezonskog karaktera, jer se u sezoni (lipanj-rujan) obavilo 68,4% prometa  U Županiji je još jedna zračna luka - ZRAČNA LUKA BRAČ - koja je u 2013. ostvarila promet od 9.343 putnika.Željeznička pruga Split - Gospić - Zagreb je u procesu rekonstrukcije.  ¾ željezničke pruge prilagođeno na brzinu vlaka od 160 km/h, te trenutno željeznice raspolažu s 3 nagibna vlaka koja prometuju željezničkom prugom. 

GRADITELJSTVO

Graditeljstvo je u razvitku Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita imalo izuzetno važnu ulogu, predstavljalo je jednu od najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Graditeljstvo obuhvaća proizvodnju građevinskih materijala, građevinske radove u niskogradnji s hidrogradnjom i visokogradnjom, te instalacijske radove i završne radove u graditeljstvu. Zahvaljujući bogatoj sirovinskoj osnovi (kamen, cement), zemljopisnom položaju (more, luka, ceste i željeznica) i kadrovima (sveučilište, institut) graditeljstvo je dugi niz godina predstavljalo najjaču gospodarsku oblast i utjecalo na ukupni gospodarski razvitak Županije i Dalmacije. Splitsko-dalmatinska županija danas posjeduje veliki potencijal na području građevinarstva s oko 1383 tvrtke za izvođenje, 502 tvrtke za arhitektonsko projektiranje visokogradnje i niskogradnje i tvrtke za proizvodnju kamena, cementa, cigle i željeza. Najviše su reference graditelji Splitsko-dalmatinske županije stekli na području niskogradnje, visokogradnje i hidrogradnje, kao i na projektiranju, i to na kvalitetno realiziranim poslovima u Europi, Aziji i Africi, te najsloženijim objektima u Hrvatskoj (Most Dubrovnik, Maslenički most, tunel Sveti Rok, stadion Hajduka u Poljudu, most Krka, na Autocesti Split - Zagreb i dr.). Najznačajnija poduzeća koja izvode i projektiraju objekte u zemlji i inozemstvu su: KONSTRUKTOR INŽENJERING Split, LAVČEVIĆ Split, CESTAR Split, POMGRAD GRADNJA Split, PODUZEĆE ZA CESTE Split, itd. 

BANKARSTVO I OSIGURANJE

bankarstvo.jpgBankarsku mrežu Županije sačinjavaju slijedeće banke: IMEX BANKA d.d. Split, OTP BANKA HRVATSKA d.d. Split, AGRAM BANKA d.d. Zagreb - Podružnica Split, BANKA KOVANICA d.d. Varaždin - Podružnica Split, CROATIA BANKA d.d. Zagreb - Podružnica Split, ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. Rijeka - Podružnica Split, HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d. d. Zagreb - Podružnica Split, ADDIKO BANK d.d. Zagreb - Podružnica Split, KENTBANK d.d. Zagreb - Podružnica Split, PARTNER BANKA d.d. Zagreb - Podružnica Split, PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica - Podružnica Split, PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. Zagreb - Podružnica Split, RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Zagreb - Podružnica Split, SBERBANK d.d. Zagreb - Podružnica Split, ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb - Podružnica Split.Većina osiguravajućih društava registriranih u Hrvatskoj imaju svoje podružnice u Županiji i to: ADRIATIC OSIGURANJE D.D., AGRAM LIFE osiguranje d.d., ALLIANZ ZAGREB d.d., CROATIA osiguranje d.d., ERGO osiguranje d.d., ERGO životno osiguranje d.d., Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d., EUROHERC osiguranje d.d., GENERALI OSIGURANJE d.d., GRAWE Hrvatska d.d., HOK - OSIGURANJE d.d., IZVOR OSIGURANJE d.d., MERKUR OSIGURANJE d.d., OTP OSIGURANJE D.D., SAVA OSIGURANJE D.D., TRIGLAV OSIGURANJE d. d., UNIQA osiguranje d.d., WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., WÜSTENROT ŽIVOTNO OSIGURANJE d.d. 

POLJOPRIVREDA, PREHRAMBENA INDUSTRIJA I RIBARSTVO

poljoprivreda.jpgPoljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije izrazito je heterogena, kako u svojim proizvodnim mogućnostima, tako i po stupnju razvijenosti.Prostor je karakteriziran trima specifično različitim područjima; otočnim, priobalnim i zagorskim, koji pružaju veliku raznolikost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.S toplog mediteranskog podneblja ove županije već stoljećima stižu masline i maslinovo ulje, smokve, grožđe, vino i rakija, prošek, agrumi, bajami, rogač, višnja, maraska, kaštelanska i tugarska trešnja, pršut, janjad i kozlići, sir, ljekovito bilje i čajevi (kadulja, vrijesak, ružmarin, lovor, lavanda, smilje i dr.), rano povrće i voće odabranih vrsta i visoke kvalitete, med i prerađevine od meda, te vrlo kvalitetna i raznovrsna morska riba, školjkaši, pa i slatkovodna riba i rakovi.U zaobalnom dijelu Županije vodeće kulture su pšenica, ječam,  kukuruz, krumpir, kupusnjače, dok u posljednje vrijeme primat preuzima intenzivan uzgoj voćarskih kultura, posebno uzgoj jabuka, bresaka, jagoda, oraha i bajama u plodnom Sinjskom, Vrličkom i Vrgoračkom polju.Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 237.288 ha, a oranice, voćnjaci, vinogradi i livade zauzimaju 36.599 ha.Obradive površine, u ukupnim poljoprivrednim površinama čine svega 15,2 %, dok je na razini države taj odnos 61,6 %.Osnovna značajka zemljišnog posjeda je vrlo visoka usitnjenost, što je velika prepreka racionalnom korištenju prirodnih potencijala i postizanju visokih prinosa.U privatnom vlasništvu nalazi se oko 95% obradivog tla kao i stočni fond.Obiteljska poljoprivredna gospodarstva s posjedom do 1 ha čine oko 50% od ukupnog broja gospodarstava.Veliki morski akvatorij (9.576,40 km2), kao i već izgrađeni kapaciteti u akvakulturi i marikulturi (uzgoj pastrve, uzgoj lubina i komarče te uzgoj tunja za zahtjevno japansko tržište), ovu djelatnost čine posebno značajnom za daljnji gospodarski razvitak Županije zbog izrazitih komparativnih prednosti za široki razvoj marikulture.Pored tradicionalnog vinogradarstva i vinarstva te maslinarstva i uljarstva, ribarstvo je treća značajna grana održanja života na našim otocima. Ribarstvo uključuje niz međusobno povezanih i međuovisnih djelatnosti; riboprerađivačka industrija te niz pratećih sadržaja poput ribarskih luka, brodogradnje i brodoremonta, tvornice za proizvodnju mreža, ribarskih alata i drugog ribarskog materijala, sabirni i otpremni centri.Vodeće tvrtke u ovoj djelatnosti su tvornica SARDINA d.d. Postira, ŽUVELA d.o.o Hvar, DRVENIK TUNA d.o.o. Marina, CONEX TRADE d.o.o. Solin, Friškina d.o.o., Split, LUSTRA d.o.o. Milna, EPULUM d.o.o. Starigrad, BEK – PUŠNICA d.o.o. Kaštel Novi, ANCORA COMMERCE d.o.o. Split.U strukturi stočnog fonda ističe se uzgoj peradi i mliječnih krava pretežno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a uz jaja, mlijeko i meso, proizvodi se i niz mliječnih prerađevina, nadaleko poznati Lećevaćki i Studenački sir. Najveći otkupljivač i prerađivač mlijeka je tvrtka : MILS d.d. Split, a u mesnoj industriji MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. Vrgorac, DALMESSO d.o.o. Klis, VIG IMPEX d.o.o. Solin, MEL Mesnice LOVRIĆ d.o.o. Sinj, pršutane SMJELI d.o.o. Dugopolje, PRŠUT-VOŠTANE d.o.o. Trilj, MIJUKIĆ PROM d.o.o. Runović.Proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda ima dugu tradiciju te uz uzgoj i proizvodnju na obiteljskim gospodarstvima, a tvrtke DALMED d.d. Split i APIDAL d.o.o. Tugare ostvaruju visoku kvalitetu i značajnu proizvodnju.Županija raspolaže sa značajnim kapacitetima intenzivne proizvodnje u kontroliranim uvjetima koja omogućava ranije dozrijevanje kultura i opskrbu tržišta pa se u staklenicima i plastenicima KAŠTELANSKIH STAKLENIKA d.d. Kaštel Štafilić i niza obiteljskih gospodarstava proizvodi velika količina cvijeća i povrća (karanfil, gerber, ruža, salata, krastavac, rajčica, paprika...).Vinogradarstvo je tradicionalno kroz cijelu povijest jedna od značajnijih poljoprivrednih djelatnosti na prostoru ove županije, posebno na cijelom otočnom području, u Kaštelima, te na području Imotskog i Vrgorca u zagorskom dijelu županije. Uz DALMACIJAVINO d.d. Split i IMOTU d.d. Imotski, niz je privatnih vinarija koje su svojim visokokvalitetnim vinima prisutne i priznate na međunarodnim vinarskim sajmovima (ZLATAN OTOK d.o.o. Jelsa, PLANČIĆ d.o.o. Svirče, BASTIJANA d.o.o. Svirče, VINARIJA GRABOVAC - PROVIN d.o.o. Donji Proložac..)Maslinarstvo je sa 5000 maslinara koji uzgajaju 1.800.000 stabala (trećina stabala u Hrvatskoj) na 9.500 ha (36% ukupnih maslinarskih površina) izuzetno veliki gospodarski potencijal i predstavlja vrlo značajnu poljoprivrednu djelatnost poglavito na otocima i većem dijelu priobalja. Posljednih dvadesetak godina interes za obnovom postojećih i sadnja novih maslinika sve je više izražen, kao i prerada u 50-ak novih suvremenih uljara. Maslinova ulja s ovog prostora osvajaju prestižne međunarodne nagrade te se nalaze u svjetskim vodičima maslinovog ulja; uljare BILAJA Marina i ARNERIĆ Supetar, PZ MARINA Marina, PZ SELČANKA Selca.Uz uspješnu poljoprivrednu proizvodnju razvila se i prehrambeno-prerađivačka industrija s vodećim tvrtkama; TRENTON d.o.o. Split (proizvodnja maslinovog ulja, dimljene ribe, riblje paštete), STELLA CROATICA (nudi vrhunske delicije ponuđene u tridesetak različitih proizvoda grupiranih u kategorije: maslinova ulja, proizvodi sa medom, proizvodi na bazi suhih smokava, badema i naranči), NOVAK Makarska (proizvodnja bezalkoholnih pića), DALMATA Co d.o.o. Split i HERBA DALMATICA d.o.o. Split (proizvodnja jakih alkoholnih pića), OLMA TOPIĆ d.o.o. Makarska (proizvodnja maslinovog ulja i konzerviranih maslina), BOBIS d.o.o. Stobreč, SVAGUŠA PEKARSTVO d.o.o. Split, BIMITA d.o.o. Split i PEKARA BABIĆ d.o.o. Split (proizvodnja svježih i trajnih kolača i slastica), LUXOR d.o.o. Solin (proizvodnja začina i čokolade), TANGAR d.o.o. Kaštel Sućurac i PREMIS d.o.o Makarska (proizvodnja sladoleda i slastica). 

TURIZAM
Položaj i prirodna obilježja Splitsko-dalmatinske županije pružaju mogućnost razvoja raznovrsne turističke ponude a mnogobrojni selektivni oblici turizma - pustolovni ili aktivni, kulturni, enogastro, nautički, kamping, zdravstveni i drugi - pokrivaju interese i najzahtjevnijih gostiju. Razvojem selektivnih oblika turizma, koji su se pokazali sve češćim motivom putovanja nove generacije turista, otvorile su se neiscrpne mogućnosti te razvile brojne ponude i agencije koje ih kreiraju. Splitsko-dalmatinska županija postala je tako ciljano tržište i za specifične aranžmane poput organizacije vjenčanja ili posjeta vjerskim središtima, te poželjna destinacija za različite dobne skupine, od mladih do onih u zlatnim godinama, čime se stvara prostor za nove djelatnosti.Turizam je vrlo značajna izvozna gospodarska grana koju čine subjekti različitih djelatnosti. Više od 1.500 tvrtki u Splitsko-dalmatinskoj županiji aktivno je u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane, oko 350 je putničkih agencija i oko 200 charter tvrtki. Međutim, osim trgovačkih društava, aktivno je i više od 3.000 obrta koji se bave ugostiteljstvom i turizmom, a privatni smještaj, koji je u posljednjih nekoliko godina u velikom porastu, osobito u Splitu, ima udio od oko 70 % u ukupnim smještajnim kapacitetima u Splitsko-dalmatinskoj županiji.Turizam bilježi kontinuiran rast, a u prvih devet mjeseci 2017. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji je zabilježeno 3 milijuna dolazaka i 16,27 milijuna noćenja turista u turističkim smještajnim objektima (podaci Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije iz programa eVisitor). Ostvareno je 16,8 % više dolazaka i 12 % više noćenja turista u odnosu na isti period 2016. godine. Samo u gradu Splitu, u prvih devet mjeseci 2017. godine, bilježi se stopa rasta noćenja od 26 %.Najznačajnija emitivna turistička tržišta u županiji su Njemačka, Poljska, Češka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Bosna i Hercegovina, Francuska, Švedska, Slovačka i Slovenija.Rast koji se evidentira iz godine u godinu plod je sinergije prirodnih ljepota, klime ali i dosljednog inventivnog rada turističkih djelatnika. Prostor za daljnji razvoj nalazi se u unapređenju postojećih ali i pokretanju novih oblika turizma usmjerenih na produljenje sezone i približavanje strateškom cilju cjelogodišnje sezone.