U ŽK Sisak održan seminar o suradnji akademske zajednice i ljevaonica kao pokretačkoj sili za povećanje konkurentnosti


Objavljeno: 14. 11. 2017. , Ažurirano: 30. 11. 2017.


Deseti znanstveno-stručni seminar Suradnja između akademske zajednice i ljevaonica kao pokretačka sila za povećanje konkurentnost održan je u petak 24. studenoga u Županijskoj komori Sisak, a u organizaciji Metalurškog fakulteta Sisak Sveučilišta u Zagrebu, Naravoslovnotehniškog fakulteta Univerze v Ljubljani i Županijske komore Sisak, a uz pokroviteljstvo Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj je seminara bio atraktivnim predavanjima osigurati zdravu platformu za suradnju akademske zajednice i gospodarstva u smislu stvaranja i unaprjeđivanja suvremenih znanstvenoistraživačkih kapaciteta za istraživanje i razvoj metala i tehnologija u području metalurgije. U RH aktivno djeluje pedesetak ljevaonica s oko 3000 zaposlenih od kojih se očekuje da ostvaruju veće stope rasta i zapošljavanja. Tematika prezentacija odnosila na organizacijsku strukturu, reverzibilno inženjerstvo, ali i dobru praksu tehnološkog unaprjeđenja procesa lijevanja, a izlagali su renomirani znanstvenici i stručnjaci.

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić govorio je o hrvatskom gospodarstvu i trendovima u industrijskoj proizvodnji. Posebno je naglasio da je, nakon šest recesijskih godina, hrvatsko gospodarstvo ipak u protekle dvije godine uspjelo zaustaviti i preokrenuti brojne negativne trendove te zabilježiti gospodarski rast. Također, naglasio je da se i u ovoj godini očekuje nastavak oporavka gospodarstva te rast oko 3 posto.

Ljevači_2.jpg

Na seminaru je bilo riječi i o imperativu strategije digitalizacije industrije i društva te prelasku na Industriju 4.0 koja bi poduzećima, gospodarstvu i društvu donijela modernizaciju, veću zaposlenost, veću konkurentnost, nove vrste proizvoda i usluga; zatim o iskustvu Republike Slovenije u pametnoj specijalizaciji koja se provodi kroz program MARTINA s ciljem jačanja pozicije i uloge slovenskih proizvođača metalnih materijala, posebice čelika i aluminijskih legura te s dodatnom vrijednošću povećanja konkurentnosti promjenom statusa tvrtki od standardnog dobavljača u razvojno orijentirane proizvođače u međunarodnoj mreži (lanca opskrbe). Govorilo se i o važnosti skraćivanja vremena od narudžbe do razine gotovosti proizvoda spremnog za isporuku primjenom optičkih 3D mjernih tehnologija, koje uz osiguravanje dimenzijski ispravnog proizvoda, skraćivanje vremena mjerenja i proizvodnje umanjuju i ljudski faktor pogreške; zatim o novostima iz područja dinamičkog sustava doziranja (MgFeSi) za proizvodnju željeznih ljevova, kao kombinaciji automatizacije i visokog nukleacijskog potencijala klasičnog Tundish Cover postupka; važnosti smanjenja potrošnje goriva s obzirom na cijene i sigurnost dobave, a na što ima utjecaj smanjenje raspoloživih energetskih rezervi, povećanje potrošnje energije u svijetu i klimatske promjene uzrokovane emisijama stakleničkih plinova s naglaskom na potencijalne mogućnosti smanjenja potrošnje energije u području toplinskih procesa koji se odvijaju u industrijskim (talioničkim) pećima; implementaciji inovacija u suvremene postupke lijevanja s ciljem skraćivanja vremena proizvodnje i smanjenja nastanka grešaka te povećanju svjesnosti o povezanosti intelektualnog vlasništva i uspjeha na tržištu i to na primjerima zaštite dizajna zaslužnog za uspjeh tvrtke na međunarodnom tržištu, pouzdanog izvora poslovnih informacija s fokusom na „slitine s prisjetljivošću oblika” (eng. shape memory alloys, SMA) i upravljanju projektima s dobrim i lošim primjerima takvog upravljanja u praksi.

Seminaru su prisustvovala 92 sudionika, od čega najveći dio iz ljevaonica te tvrtki koje proizvode pomoćne materijale za ljevaonice, opremu i mjerne instrumente. Također, seminar je zainteresirao i stručnjake obrazovnih institucija, Metalurškog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Strojarskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Naravoslovnotehniškog fakulteta Univerze v Ljubljani te značajan broj studenata Metalurškog fakulteta.